Makedonija ne zna koliko ima stanovnika

Makedonija je jedna od rijetkih država na svijetu koja nema popis stanovništva. Posljednji pokušaj popisa u 2011. godini propao je zbog nesuglasica o metodologiji. Strahuje se kako se bez tačnih podataka teško mogu provesti ekonomske i socijalne politike, ali i razvoj države.

Novinarka Al Jazeere Maja Blaževska Evrosimoska bila je u općini Mavrovo i Rostuša, na krajnjem zapadu Makedonije, kako bi provjerila koliko su važni podaci koji se dobijaju popisom.

Čas makedonskog jezika u OŠ “Đorđi Pulevski” u selu Trebište drži profesor Dželal Abdiu pred samo nekoliko učenika. Nekada je u ovoj školi bilo 250 đaka; danas svega 60. Nakon zatvaranja desetina firmi iz ovog kraja ljudi su otišli.

“Fabrike su zatvorene, ljudi su ostali na ulici i otišli su u Italiju. Kada su dobili papire, pokupili su porodice, djecu, žene i iselili se, gotovo 60 posto osoba iz kraja”, kaže Abdiu.

Bez uvida u kretanja

Imaju školu, ali i seosku infrastrukturu, koju su izgradili uglavnom vlastitim snagama. U susjednom selu Bituše ostalo je 40-ak stanovnika. Brane Nikolovski tu živi i sprema se za dolazeću zimu.

“Nema prodavnica, hljeb dolazi na dva dana, nekad na tri. Ako padne snijeg, ne dolaze nikako”, govori on.

Država nema uvid u migraciona kretanja, stoga su i mogućnosti planiranja svedene na minimum, javlja novinarka Al Jazeere.

“Prema poslednjim podacima iz popisa prije 14 godina, 15 odsto sela je prazno, a blizu 22 odsto ima najviše deset stanovnika. Ova općina, Mavrovo i Rostuša, brojala je 2002. godine gotovo 9.000 stanovnika, ali od tada značajan broj mještana se iselio”, dodaje Blaževska Evrosimoska.

No, prije izbora pojavile su se informacije kako u ovoj općini ima više glasača nego stanovnika.

“Ovdje mora biti više od 12.000 stanovnika, uz one koji su na privremenom radu u inostranstvu. I stvarno je tako zato što su sve te osobe evidentirane kao glasači, popis nije napravljen, pa tačan broj ne znamo”, ističe Mukrem Mehmedi, gradonačelnik općine Mavrovo i Rostuša.

Ni vlast ni opozicija ne govore

Koliki je broj stanovnika važno je znati prilikom raspodjele novca od poreza. Time i za ravnomjeran regionalni razvoj, ali i za sve ostale politike.

“Kako ćemo planirati sutra, gdje da izgradimo vrtić, školu? Ima puno naseljenih mjesta koja nemaju osvjetljenje, puteve, osnovnu infrastrukturu, vodovod, kanalizaciju, i to i u gradovima, a ne samo naseljenim mjestima. Veliki je to problem, a država u zadnjih deset godina ne preduzima ništa”, navodi stručnjak za statistiku Dončo Gerasimovski.

Prema podacima Svjetske banke, više od 600.000 ljudi otišlo je iz Makedonije u posljednjih 50 godina. U prethodnih deset godina, prema Eurostatu, iselilo se 250.000 stanovnika.

“Ako hoćete izvaditi profil ko je građanin Republike Makedonije u smislu demografskih atributa, prosječnu starost, ekonomske i socijalne pokazatelje, prosjek neke varijable, u najboljem slučaju ti podaci mogu biti zasnovani samo na nekim od pokazatelja, ali ne i na čvrstim dokazima”, smatra Marjan Nikolov iz Centra za ekonomske analize.

Popis nije proveden od 2002. godine, a posljednji pokušaj 2011. propao je zbog političkih nesuglasica. Nema nikakve najave kada bi se popis mogao sprovesti. O tome ne govore ni vlast ni opozicija. Ostaje i nepoznanica koliko ljudi i dalje živi u Makedoniji.

Izvor: Al Jazeera