Makedonske škole kao partijski štabovi

„Deda, ruka ti se pozlatila. Trebalo je još.“

„Malo ti je, a gdje se krije Šekerinska [potpredsjednica Socijaldemokratskog saveza Makedonije].“

Ovi komentari na Facebooku su postavljeni ispod fotografija krvavih i pretučenih poslanika u makedonskom Sobranju. Komentari su to profesorica u dvije skopske gimnazije.

Nedavno, također na društvenim mrežama, objavljen je i videosnimak iz gimnazije u Prilepu na kojem direktor škole nacionalističkim jezikom poziva učenike da podrže pokret „Za zajedničku Makedoniju“ koji je demonstrirao širom zemlje.

„U vašim godinama, ja sam stao u borbu za nezavisnu Makedoniju“, govorio je učenicima.

„Sramota je u obrazovnoj instituciji da nam držite političke govore“, čuje se kako mu uzvraća jedna učenica na kraju snimka. 

Jedan roditelj, koji nije želio javno da govori, posvjedočio nam je da je, u osnovnoj školi koju pohađa njegovo dijete, nastavnik podučavao klasu kako ih čeka duplo više gradiva ukoliko se promijeni vlast.

„Od mjesta u kojima mladi trebaju učiti da se kritički izražavaju, da uče činjenice i istinu, obrazovne institucije prerasle su u zgrade u kojima se najdirektnije obavlja indoktrinacija i partijska propaganda“, kaže Aleksandra Filipova iz nevladinog Mladinskog obrazovnog foruma. I sama je bila žrtva partijskih etiketiranja kao srednjoškolka, zato što je kritikovala određene vladine reforme u obrazovanju.

Miješanje politike u obrazovanje

U proteklom periodu u javnosti su objavljeni brojni primjeri miješanja politike u obrazovne ustanove. Učenike su puštali ranije sa nastave kako bi se mogli priključiti protestima; izrečena je optužba da je profesor udario učenika nakon političke rasprave; škole su oblijepljene posterima koji pozivaju na bojkot nastave kako bi se sačuvala država, dok se na partijskom skupu VMRO-DPMNE-a učiteljica pojavila sa pogrebnim krstom na kome je bilo ispisano ime lidera socijaldemokrata, Zorana Zaeva.

I pored toga što je velik broj ovih slučajeva protiv zakona, Filipova kaže da nadležne instutucije ne preduzimaju ništa kako bi ih spriječile. Prema njoj, to je znak da se obrazovni sistem zloupotrebljava u partijske svrhe.

“Prvo su ograničavali učenike, poslije su im utjerivali strah da slobodno govore, a na kraju se direktno utiče na njihova razmišljanja i stavove. Umjesto da se potiču da budu aktivni građani, etiketiranjem se uče da budu poslušni mladi, a upravo nas je poslušnost dovela u ovakvo stanje u svim društvenim aspektima“, kaže ona.

Na ove slučajeve reagiraju i iz Prve dječije ambasade u svijetu – Međaši. Dragi Zmijanac, osnivač i predsjednik ove organizacije, kaže da je zabrinjavajuće koliki je uticaj partije u obrazovanju – u kojem uposleni više služe partijskim kauzama nego učiteljskim dužnostima.

„Nažalost, škole postaju partijski štabovi i regrutni centri buduće partijske omladine. To se radi na suptilan način, dok se vrlo malo posvećuje pažnja vaspitavanju i obrazovanju naše djece. Sve dok se direktori i profesori upošljavaju na partijskoj osnovi, a ne posvećuje se pažnja njihovom kvalitetu, imat ćemo ovaj problem. Obrazovanje nam je zarobljeno u partiziranosti, ali ima i dosta profesora koji žele izaći iz ovog podaničkog odnosa“, objašnjava.

Makedonsko društvo i njegov obrazovni sistem su dezintegrirani, dok su etičke i moralne vrijednosti u padu, smatra Zmijanac. Dodaje kako djeca teško mogu naći prave vrijednosti u haotičnoj atmosferi koja vlada u zemlji.

U Međašima dobijaju brojne pritužbe roditelja, ali dodaje kako i pored njihovih apela, ne postoji instrument koji bi sankcionirao partijsku zloupotrebu djece.

„Mi se zalažemo da se političke partije bore za veća prava djece i njihovo blagostanje. Ali se suprostavljamo kada primjećujemo da koriste djecu kao folklor ili dekor, pa čak i njihovo regrutiranje od najmlađeg uzrasta, preko roditelja ili vaspitno-obrazovnog kadra, kako bi oni bili njihovi sljedbenici. Djeca imaju druge prioritete“, kaže on.

Moralno izgubljene generacije

A to da se djeca iskorištavaju u svrhu nečije promocije, u Makedoniji je postalo uobičajeno. Prošlog septembra, kada je bivši premijer Nikola Gruevski odveo svoju kćer u školu njenog prvog školskog dana, druga djeca su ih dočekala organizirano poredana u dva reda. Gradonačelnicu Tetova, Teutu Arifi, djeca i vaspitačice iz gradskih vrtića su čekali pola sata da se pojavi na promociji novog parka u gradu.

Profesorica sociologije na Filozofskom fakultetu u Skoplju, Tatjana Stojanoska Ivanova, zgrožena je ovim primjerima. Kaže da je potrebna najoštrija kazna za osobe u obrazovanju, koje umjesto širenja tolerancije, pale fitilj nasilja.

„Kakav uzor se daje? Sutra može svako da pozove na nasilje. Svaki učitelj može prakticirati da se vratimo u 16. vijek, da uzme štap i da bije djecu. Nasilje rađa nasilje. Ne može nastavnik na Facebooku da želi nečiju smrt ili da hvali nekoga ko vrši nasilje. Kako onda očekivati da će spriječiti nasilje u školama? To je licemjerno i smatram te ljude moralnim nakazama. Takav čovjek ne smije nikad više da uzme dnevnik u ruku. Ne zaslužuje da nosi epitet edukatora“, kaže ona.

Škola je drugi dječiji dom i pored roditelja, nastavnici i profesori su najveći uzori mladih. Stojanoska Ivanova upozorava da, ako se ne stane ukraj nametanju političkih stavova pozicije autoriteta, što može frustrirati mlade ljude, to će se društvu vratiti kao bumerang.

„Djeca uče po modelu imitacije i identifikacije. Ako od roditelja i nastavnika, kao glavnih modela, dobijaju pogrešne uzore, ako gledaju da se nasilje ne kažnjava, mogu se javiti moralno izgubljene generacije. Dok ostavljamo ove probleme ispod tepiha, oni će se samo gomilati i čekaju nas nasilne generacije. Nasilje u svakom segmentu“, poručuje.

Lojalni građani

Dosad nijedan od navedenih slučajeva nije sankcioniran. Kod direktora prilepske Gimnazije, Državni prosvjetni inspektorat nije našao ništa pogrešno. U drugim slučajevima nije bilo otvorenih postupaka.

Jedino su građani, online peticijom koju je dosad potpisalo više od 4.300 ljudi, zatražili sankcije za jednu od profesorica koja je objavila komentar pun govora mržnje na društvenim mrežama.

Iz Inspektorata nisu odgovorili na naša pitanja. U svojoj posljednjoj izjavi na ovu temu, ministar obrazovanja Pishtar Lutfiu izjavio je kako ova institucija, zadužena za kontrolu obrazovanja, treba profesionalno obavljati svoju dužnost te da se političke presije trebaju ostaviti po strani.

Na posljednjem međunarodnom testiranju PISA-e, makedonski 15-godišnjaci, među vršnjacima iz 72 države, našli su se na zadnja četiri mjesta po rezultatima iz prirodnih nauka, matematike i čitanja. Rezultati nisu ništa bolji ni na ostalim međunarodnim testovima.

Političku indoktrinaciju je teško registrirati. U nedostatku institucionalne analize, može se samo pretpostaviti opseg problema u makedonskom obrazovanju. Ono što je javno dostupno i što je nedavno također prouzrokovalo javni revolt, brojni su sporni sadržaji ili ilustracije u posljednjim izdanjima školskih knjiga.

„Lojalni građani poštuju one koje su na vlasti u društvu. Oni su uvijek spremni da slijede pravila i propise u društvu i po cijenu da se moraju odricati svoje slobode“. Ovo čitaju učenici osmog razreda u udžbeniku za predmet Građansko društvo, a koji su vlasti odobrile 2010. godine. 

Izvor: Al Jazeera