Manjine strahuju da ne postanu statistička greška

Piše: Branimir Bradarić

Pomalo tiho i bez pretjerane medijske pozornosti, zastupnici Hrvatskog sabora iz redova nacionalnih manjina potpisali su Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj.

U tekstu deklaracije ukazuju kako su nacionalne manjine u Hrvatskoj suočene s eskalacijom netolerancije i etnocentrizma kao i da su svi hrvatski građani svjedoci šovinističkih izjava jedne europarlamentarke koja poziva na etničku netrpeljivost i etničko čišćenje.

Prema navodima iz deklaracije pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj su diskriminirani od pojedinih stranaka koje su na temeljima nacionalizma i isključivosti stvorile svoju političku ideologiju i praksu.

Tvrde i kako takvo stanje predstavlja sigurnosni problem za sve nacionalne manjine te da su potreseni činjenicom da razne ideologije osporavaju i nasilnim sredstvima onemogućuju primjenu Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma u pojedinim dijelovima zemlje. Na kraju izražavaju i svoje najoštrije suprotstavljanje diskriminaciji i pozivima na diskriminaciju svih onih koji su drugačiji od većine.

„Mnogi pripadnici nacionalnih i drugih manjina osjećaju povećanu nesigurnost i nelagodu zbog ponovne eskalacije straha i netolerancije u Republici Hrvatskoj. Zato u njihovo ime, kao njihovi zastupnici, tražimo solidarnost i pomoć svih odgovornih institucija, a u prvom redu institucija Vlade, EU i civilnog društva“, stoji u tekstu deklaracije.

Predstavnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin, koji je i sâm potpisnik deklaracije, kaže kako je ona svojevrstan apel, kao i da je u Hrvatskoj sve više prisutna netolerancija prema nacionalnim manjinama, a da se posljedice svega toga već osjećaju.

Radin smatra kako je trenutni položaj nacionalnih manjina isključivo vezan za stanje u posljednjih nekoliko godina, tijekom kojih je došlo do političke polarizacije koja sve više ima i elemenata ideološke polarizacije.

U svemu tome i ekonomska situacija ima izravne veze, a prve žrtve su oni koji su najslabiji, odnosno, manjine.

Ideološke podjele

„Osnovni razlozi ovakvom odnosu prema nacionalnim manjinama su politička polarizacija i ekonomska kriza. Svjesni smo da mi, kao pripadnici nacionalnih manjina, ne može puno učiniti. Zato poručujemo šutljivoj većini da je diskriminacija zapravo najopasnija za većinu, odnosno, kada je ugrožena jedna manjina onda su ugrožene sve manjine, a samim tim i većina“, istakao je Radin.

Koliko god stanje, po mišljenju saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina bilo zabrinjavajuće, Radin je optimist i očekuje bolje dane.

Podsjeća na stanje u Istri ‘50-ih godina prošloga stoljeća kada je, kako kaže, situacija također bila narušena. To vrijeme uspoređuje s Istrom danas gdje, po Radinu, vlada jedna sasvim drugačija atmosfera i zapravo je prava oaza u tom pogledu.

„Iskreno, ne mogu zamisliti da će u jednom Vukovaru i u budućnosti ostati sve ove tenzije. Do suživota mora doći i vjerujte mi da će doći do njega unatoč svima koji ga ne žele“, poručio je Radin.

Prema mišljenju potpisnika deklaracije, ugrožene su sve nacionalne manjine, ali je ipak najteži položaj pripadnika romske i srpske nacionalne manjine.

Zastupnik srpske nacionalne manjine Dragan Crnogorac, tvrdi kako je danas položaj pripadnika nacionalnih manjina u državi lošiji nego što je bio prije nego je Hrvatska postala punopravna članica EU. Objašnjava to pritiskom EU na Zagreb, kroz pregovore o pristupu Uniji da se zatvori Poglavlje 23.

„Najugroženija su područja koja su bila pogođena ratom, a tu najveći teret pada na pleća pripadnika srpske nacionalne manjine. Dovoljno je samo prisetiti se brojnih grafita, skidanja dvojezičnih ploča, napada navijača na lokal u Vukovaru, raznih šovinističkih izjava, hajki na lokale u vlasništvu vukovarskih Srba kao i izjave europarlamentarke Ruže Tomašić. Imamo i niz zabeleženih slučajeva i fizičkih napada na Srbe u Hrvatskoj“, tvrdi Crnogorac.

Nada se kako će hrvatske državne institucije konačno početi raditi svoj posao i zaštititi sve svoje građane bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Dodaje kako u međuvremenu o svim događanjima, koja se odnose na pripadnike nacionalnih manjina, redovito dopise šalju ministarstvima…

„Mi stalno pišemo, ali za sada nema pomaka. Očekujemo od Vlade i državnih institucija konkretne korake, ali očigledno je kako država nema snage za to. Pokazuje to i slučaj dvojezičnih ploča u Vukovaru. Uvek je bolje da ovakve stvari ostanu unutar države, ali kako nema pomaka obratili smo se pismeno i predsedniku EU parlamenta Martinu Schulzu“, rekao je Crnogorac.

Statistička greška u EU

I Nedžad Hodžić, saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, iznimno je zabrinut odnosom prema pripadnicima nacionalnih manjina. Tvrdi kako je Hrvatska drastično i ideološki podijeljena na dva dijela te da je zabrinut za budućnost.

Slaže se i s mišljenjem Crnogorca kako je pogoršan položaj svih nacionalnih manjina, ali najviše srpske i to prije svega na ratom stradalim područjima. Podsjeća i kako su manjinci i prije dvije godine upozoravali da je društvo „bolesno“ i ekstremno podijeljeno, te da se sve to sada i pokazuje.

„Ogorčen sam i stajalištima Ruže Tomašić koja bi ‘čistila svoje dvorište’. Što znači kada takve riječi jedna političarka kaže? Uz to ona nije samo europarlamentarka ili predsjednica jedne političke stranke. Ona je i osoba koja dobiva najveći broj preferencijalnih glasova što  pokazuje i kako razmišlja značajan broj hrvatskih građana“, kaže Hodžić.

Govoreći o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj, a prije svega odnosu prema manjinama, dodaje kako su podjele došle do te razine da više ne zna kako će se voditi država u budućnosti. Pojašnjava to i time što i ljevica i desnica stalno gledaju unatrag – u 1941, 1945. ili 1991. godinu.

Mišljenja je i kako će manjinski zastupnici o svemu što se događa, pa i istupima jedne europarlamentarke, morati informirati i EU parlament.

U pogledu poboljšanja manjinskog položaja nije pretjerani optimista, ali ipak se nada kako će se retorika nakon parlamentarnih izbora, koji se trebaju održati krajem ove ili početkom iduće godine, promijeniti te da neće biti toliko oštra.

„Stanje svijesti dijela građana, kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina, na iznimno je opasnoj razini. Imam osjećaj kako sve može eskalirati u bilo kom trenutku. Da netko i petardu baci iz šale, sve može prerasti u kaos. Potrebno je učiniti sve i što prije da se sve vrati u okvire zakona. U suprotnom, bojim se kako nam prijeti da nas u EU svedu na statističku grešku po brojnosti i teritoriji“, zaključio je Hodžić.

Izvor: Al Jazeera