Manjine u Sloveniji traže ustavno priznanje

Zahvaljujući autohtonosti, Italijani i Mađari imaju status manjina, dok narodi bivše Jugoslavije nisu priznati Ustavom.

Slovenci u nedjelju biraju novog predsjednika, koji je, između ostalog i sukreator vanjske politike, a na tom području, Ljubljana ima mnoga neriješena pitanja sa susjedima.

Kako iz Ljubljane izvještava reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak, neriješeni su sporovi Slovenije i Hrvatske po pitanju granica, kao i štedišta Ljubljanske banke, koji opterećuje odnos Ljubljane i s Bosnom i Hercegovinom.

Osim toga, Slovenija nije priznala status nacionalnih manjina svojim stanovnicima koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije.

Članice bošnjačkog društva Ljiljan uz igru i pjesmu upoznaju običaje iz Bosne i Hercegovine, a svojoj tradiciji uče i djecu.

Ne brani im to Slovenija, ali im i ne pomaže, izvještava Kiseljak.

Bez finansiranja

Bošnjaci nemaju status nacionalne manjine, pa nemaju ni stalan izvor finansiranja. Da im se Ustavom prizna taj status, bili bi riješeni mnogi njihovi problemi.

"Da imamo mogućnost učenja materinskog jezika, da imamo pristup medijima, da imamo mogućnost financiranja. Jer, mi plaćamo porez ovoj državi i očekujemo od ove države da nam kroz naše kulturno djelovanje to vrati nazad", kaže predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije Fahir Gutić.

Isto je i Hrvatima. Mila Vlašić je književnica, a u Sloveniji živi više od pola stoljeća. Iako su joj 84 godine i dalje piše na hrvatskom.

"Moja domovina je Hrvatska, razumljivo, jer sam u djetinjstvu rasla uz zastavu hrvatsku prilikom svakog blagdana, ali moja druga domovina je Slovenija, jer tu sam sazrijevala, nastavljam svoj stvaralački rad", kaže ona.

Taj rad slovenska država finansira povremeno, od projekta do projekta, ali mnogo više hrvatskim društvima pomaže matična država.

"Kao nepriznata manjina, u Sloveniji nemamo financijskih mogućnosti da financiramo naše djelatnosti u okviru društava, odnosno udruga", kaže predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije Petar Antunović.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, Bošnjaka je u Sloveniji 40.000, Srba gotovo 39.000, Hrvata više od 35.000. Crnogoraca, Makedonaca i Albanaca je ukupno još gotovo 13.000.

Važna autohtonost

No, u udruženjima kažu kako je pripadnika nacionalnih manjina s područja bivše Jugoslavije i više. Ukupno, tvrde, blizu 250.000, ili između 10 i 14 posto ukupnog stanovništva Slovenije.

S druge strane, Mađara je u Sloveniji 6.200, a Italijana 2.200 i jedini imaju svoje zastupnike u slovenskom Parlamentu.

"Status nacionalne manjine po slovenskom Ustavu imaju Mađari i Talijani. Njih je daleko manje nego nacionalnih manjina s područja bivše Jugoslavije, ali kod izrade slovenskog Ustava kriterij nije bila brojnost, nego autohtonost", pojasnila je Kiseljak.

U izradi Ustava sudjelovao je profesor Miro Cerar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani.

"To [autohtonost] znači da imaju zajednicu što biva na ovom teritoriju desetljećima, ili čak stoljećima. Znači, tu je neki teritorijalni historijski princip. Što se tiče prava, oni imaju našim Ustavom priznata prava u velikom obimu, čak nadstandardno", kazao je on.

Bošnjaci, Srbi, Hrvati i drugi osnovali su zajedničko vijeće koje traži da ih se prizna Ustavom.

No, za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu, što u Sloveniji ne ide nimalo lako.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.