Oglasi

Mapa: Koje evropske zemlje imaju kaznu doživotnog zatvora

Uvođenjem doživotne kazne zatvora u Srbiji trebala bi se baviti struka, a ne Vučić, smatraju pravni stručnjaci.

‘Država će pregaziti kriminalce’, ovako je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić novu kaznenu politiku koja će ubrzo, kako je dodao, poznavati institut doživotne kazne zatvora za počinioce najtežih krivičnih djela - kao što su višesturka ubistva i ubistva djece.

I to sve bez mogućnosti uslovnog otpusta, rekao je Vučić naglašavajući da nije zainteresovan za primjedbe boraca za ljudska prava, pošto su “nam sva ljudska prava uništena drogom i ubistvima”.

Posmatrajući kaznenu politiku u Evropi i poredeći dostupne kazne za teška krivična djela, pravni stručnjaci kažu da je ona dosta blaga u regiji, gdje samo u Makedoniji postoji kazna doživotnog zatvora.

Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina (ako se izuzme bh. entitet Republika Srpska gdje još postoji zakonska mogućnost smrtne kazne koja se ne primjenjuje u praksi), Kosovo i Crna Gora rijetke su zemlje u Evropi koje nemaju kaznu doživotnog zatvora, uz Portugal, Island i Norvešku.

"Sad hoćemo i mi da imamo i mi hoćemo strože kazne. Jurimo evropske standarde i uvećavaćemo kazne, jer želimo da im ne pada na pamet da se ovde ubijaju", rekao je Vučić naglašavajući da “ćemo za mesec dana početi menjati sve u Srbiji”.

'Pitanje kojim se treba baviti struka'

Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da se u slučaju najave Vučića o uvođenju ove kazne neće postići efikasnost u sprečavanju izvršenja krivičnih djela, jer postoje i drugi problemi u pravosuđu. Također, zamjeraju mu što se tako važne politike provode u kratkom roku i to bez mišljenja struke. Zbog toga smatraju da se radi više o popularizmu.

“Odnosno o politici koja donosi više podrške birača a mnogo manje podrške struke”, smatra Milan Antonijević, direktor Fondacije za otvoreno društvo.

“Ono što se u celom procesu nekako s pravom zamera je sam način prikazivanja toga kako će izgledati reforme, a ovo je ipak pitanje kojim bi trebalo duže da se bavi struka i da od nje dođe takav zahtev. Kada gledate koji rokovi su ostavljeni da se izmene zakona donesu i da se ovo pitanje promeni, onda se izgleda išlo za nekom ad hoc politikom. Zbog toga se i dolazi do zaključka da ovo nije mera koja ide za nekom pravnom logikom smanjenja kriminaliteta, već je mera koja ima za cilj da nekako poveća podršku aktivnostima političara”, dodaje.

Slaže se da Srbija ima prilično blagu kaznenu politiku, ali ne toliko u kaznama koje su propisane već u njihovom provođnju, odnosno u presudama koje se izriču, što bi, kaže Antonijević zaista mogao da bude određi faktor za preispitivanje efikasnosti takvog kažnjavanja.

“Međutim, veoma je rašireno razmišljanje da sama visina kazne ne utiče bitno na smanjene kriminaliteta, već ta efikasnost pravosuđa, odnosno pravo na pravično suđenje, da vi u jednom postupku koji je pravičan i u skladu sa zakonom, donesete presudu i da se onda na osnovu toga i kriminalitet smanjuje, jer znate da ukoliko nešto učinite da će to biti kažnjeno. Ako imate duge procese u kojima se izriču visoke kazne ništa onda neće biti postignuto, već naprotiv će pokazati da se možete odlučiti na činjenje određenih krivičnih dela a da će onda kazna doći nekada za pet ili više godina.”

'Doživotni zatvor za pedofile i ubice djece'

S druge strane, Igor Jurić, predsjednik Fondacije Tijana Jurić ocijenio je ovu najavu Vučića kao prvi korak ka tome da Srbija bude uređenija zemlja.

“Ovo bi mogla da bude zajednička pobeda 160.000 građana ove zemlje koji su potpisali peticiju za uvođenje doživotnog zatvora za pedofile i ubice djece, ljudi koji su bili angažovani u kampanji, i Vlade Republike Srbije”, rekao je otac djevojčice koja je okrutno ubijena 2014. godine.

Maksimalna kazna zatvora koja se u Srbiji izriče je 40 godina, a do 2006. postojao je i institut smrtne kazne, koja je ukinuta.

“U bivšoj Jugoslaviji postojala je kazna doživotnog zatvora. Sada možete izricati kazne od šest meseci do 20 godina i onda automatski posle toga ide ova kazna od 40 godina, koja zaista u velikom broju slučajeva znači doživotnu robiju ako se u zrelijem dobu počini krivično delo. Tako da ovo nije nešto što će bitno promeniti kaznenu politiku već je jedna mera koja ponovo može ličiti na pritisak na sud u određenim predmetima”, kaže Antonijević.

Predsjednik Srbije također je najavio ukidanje mogućnosti uslovnog otpusta za najteža krivična djela. Direktor Fondacije za otvoreno društvo smatra da nije raširena praksa da se takvo pravo ukida automatski za određena djela.

“Ako stvarno verujete u kazneni sistem, ako verujete u mogućnost resocijalizacije, a to je svrha kažnjavanja i odlaska nekoga na odsluženje zatvorske kazne - ovo je zaista nešto suprotno.”

U Hrvatskoj i Crnoj Gori maksimalna kazna zatvora je također 40 godina, dok u BiH ta kazna iznosi 45 godina za okrutna ubistva.

Doživotnu kaznu zatvora od bivših jugoslovenskih republika imaju Makedonija i Slovenija.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.