Mediji: CIA je izvodila atentate na svjetske lidere

Američka Centralna obavještajna agencija od 1945. godine uklonila je ili ubila nekoliko lidera širom svijeta, ali je od pokretanja istrage u Senatu 1970-ih bila primorana ograničiti takve operacije, piše The Guardian.

Među najozloglašenijim operacijama američkih obavještajaca, koje su za cilj imale ubojstva svjetskih lidera, spadaju pokušaji ubojstva kubanskog predsjednika Fidela Castra snajperima, ali i zavjerama koje se mogu mjeriti s najmaštovijim špijunskim filmskim fantazijama, poput eksplodirajućih cigareta i otrovnog ronilačkog odijela, navodi list.

SAD je priznao osam pokušaja atentata na Castra, mada je on tvrdio da ih je bilo mnogo više i da su se mjerili stotinama.

“Da je preživljavanje atentata olimpijska disciplina, osvojio bih zlatnu medalju”, rekao je Castro jednom prilikom.

Optužbe iz Sjeverne Koreje

Iako su pokušaji CIA-e u Castrovom slučaju bili bezuspješni, američka obavještajna agencija uspjela je izravno ili neizravno ukloniti veliki broj svjetskih lidera.

Prema podacima Ministarstva za državnu sigurnost Sjeverne Koreje, CIA i dalje primjenjuje stare metode.

Podsjećajući na priopćenje objavljeno prije nekoliko dana, agencije podsjećaju da je to ministarstvo optužilo CIA-u i južnokorejsku obavještajnu službu da stoje iza nedavnog navodnog pokušaja ubojstva sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una.

Taj pokušaj, navodno, obuhvaća “primjenu biokemijskih tvari, uključujući i radioaktivne materijale i otrovnu nanotvar”, a prednost takvog napada jest u tome “što ne zahtijeva približavanje meti napada, jer smrtne posljedice nastupaju nakon šest ili 12 mjeseci”.

Za napad je, navodno, izravno odgovoran Sjevernokorejac koji radi za strane obavještajne službe.

Iako se takve tvrdnje ne mogu odbaciti kao potpuno besmislene, imajući u vidu dug popis umiješanosti SAD-a u pučeve i ubojstva širom svijeta, agencija je morala ograničiti takva ubojstva nakon što je istraga američkog Senata ‘70-ih godina objelodanila razmjere takvih operacija, navodi britanski list.

I Milošević na meti

Nakon istrage tadašnji predsjednik Gerald Ford potpisao je 1976. godine dekret u kojem se navodi: “Nijedan dužnosnik američke vlade neće sudjelovati niti biti dio zavjere u ostvarivanju političkog ubojstva”.

Usprkos tome, SAD nikada potpuno nije napustio takvu strategiju i samo je promijenio terminologiju: umjesto o atentatima sada je riječ o ciljanom ubijanju, a umjesto o zračnom napadu na predsjednika o napadu dronom na “terorističkog lidera”. 

Među svjetskim vođama koji su bili žrtve pokušaja ubojstva iz zraka bili su libijski lider Muammar Gaddafi 1986. godine, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević 13 godina kasnije i irački predsjednik Saddam Hussein 2003. godine.

Godine 1960. CIA je poslala znanstvenika da smrtonosnim virusom ubije prvog kongoanskog premijera Patricea Lumumbu, za koga je Amerika procijenila da je previše blizak Rusiji. Budući da je on iste godine smijenjen, takav pokušaj postao je izlišan.

Godine 1973. CIA je sudjelovala u organiziranju svrgavanja čileanskog predsjednika Salvadora Allendea, koji je za Ameriku bio previše lijevo orijentiran. Preminuo je dan nakon puča.

Elektroničko i cyber-ratovanje

Navodna zavjera u Sjevernoj Koreji podsjeća na ubojstvo ruskog disidenta Aleksandra Litvinjenka 2006, piše The Guardian i navodi da je britanska istraga okončana nakon što je zaključeno da ga je ubila ruska obavještajna agencija ubacivši mu polonij u čaj.

SAD je razvio sofisticiranije metode od ove, naročito u području elektroničkog i cyber-ratovanja. 

Dokument koji je WikiLeaks objavio ranije ove godine otkriva da je CIA krajem 2014. pokušala hakirati automobilske kontrolne sustave, što bi agentima omogućilo izazivanje prometnih nesreća.

Nedavno neuspjeli raketni testovi Sjeverne Koreje, kao i veliki promašaji u iranskom nuklearnom programu pripisuju se izravnom ili neizravnom ubacivanju virusa u njihove računarske sustave.

Izvor: Agencije