Mediji: Na snazi ‘fašizacija hrvatskog društva’
“Hrvatska vodi polemike o svojoj historiji”, naslov je članka u kojem se Neue Zuercher Zeitung osvrće na promjenu imena jednog od zagrebačkih trgova, prenosi Deutsche Welle.
Podsjeća da je na otvorenje “gradskoga pozorišta” 1895. došao i car Franjo Josip I, a da je trg na kojem se ono nalazi “od 1946. bio posvećen maršalu Josipu Brozu Titu”.
“Nakon emocionalne rasprave gradska skupština je početkom septembra odlučila prekrstiti trg. On se sad zove ‘Trg Republike Hrvatske’. Zlatan Hasanbegović, bivši ministar kulture, koji je devedesetih godina okolo hodao s fašističkom kapom, hvalio je tu odluku riječima da su žrtve ‘komunističkog, titoističkog terora’ konačno doživjele zadovoljštinu”, piše taj švicarski list navodeći da je ljevica protestovala naglašavajući Titove zasluge za oslobođenje Hrvatske od fašizma.
“Otkad se Hrvatska izdvojila iz Jugoslavije, ona vodi polemike o vlastitoj historiji. Desnica radi na ‘antitotalitarnom konsenzusu’, koji izjednačava Titovu višenacionalnu diktaturu s fašističkim ustaškim režimom. Ali, to je historijski pogrešno; Titov režim imao je vrlo represivne strane, ali je osigurao milionima ljudi skromno blagostanje i količinu slobode kakvu nije poznavala nijedna druga socijalistička država”, navodi Neue Zuercher Zeitung.
‘Antireklama proširanju EU-a’
I jučerašnji Berner Zeitung bavi se Hrvatskom naglašavajući da je njeno ponašanje “antireklama proširenju Evropske unije”. Thomas Roser iz Beograda prenosi da je i smrt uglednog publicista Slavka Goldsteina izazvala poplavu uvreda na njegov račun “u svjetovima weba“, gdje ga se nazivalo “lažovom”, “izdajnikom zemlje”, “jevrejskim rasistom” ili “antikristom”, a, citirajući Index.hr, ove novine to navode kao još jedan dokaz “fašizacije hrvatskoga društva”.
Autor tvrdi da su se “horizonti te jadranske zemlje od pristupa Evropskoj uniji 2013. prije suzili nego proširili”. Kao argumente navodi “propovijedi mržnje nacionalističkih svećenika protiv nekadašnjih partizana i srpske manjine, paljenje njihovih novina i višemjesečne rasprave o tome je li prihvatljiva spomen-ploča s fašističkim ustaškim pozdravom (‘Za dom spremni’)”. Roser tvrdi da i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović relativizira stvar izjavom da je to “stari hrvatski pozdrav” koji je, “nažalost, kompromitiran”, a za premijera Andreja Plenkovića autor tvrdi da je izgubio kontrolu nad “nacionalističkim krilom svoje konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)”.
Problematično dijete EU-a
U članku se podsjeća na ulogu Ive Sanadera u približavanju Hrvatske NATO-u i Evropskoj uniji “dok nije zbog bezbrojnih korupcijskih skandala završio iza rešetaka”, zatim na ulazak Hrvatske u EU u vrijeme premijera Zorana Milanovića i prihvatanje zakona kojim se htjelo spriječiti izručenje bivših čelnika jugoslavenske tajne službe Njemačkoj (BZ govori o “generalu osumnjičenom za ubistvo”) te o najnovijim polemikama Hrvatske sa susjedima.
“Igra Hrvatske u gostima u Evropskoj uniji dosad nije postala uspješna priča. Naprotiv: ta je zemlja već odavno postala problematično dijete EU-a. Dvaput je Brisel morao Hrvatsku vratiti nazad zbog nedopuštenih trgovinskih sankcija protiv bivšeg ratnog protivnika Srbije.
Tvrdoglavi balkanski prkos određuje ophođenje Hrvatske i s drugim, ništa manje tvrdoglavim bivšim jugoslavenskim partnerima: obzir prema nacionalističkim osjećajima u samoj zemlji otežava Zagrebu traženje kompromisa sa susjedima”, piše Berner Zeitung.
Izvor: Agencije