Mediji: Turska i EU – vrijeme je za plan B

Mevlut Cavusoglu, Sigmar Gabriel, Turska, Njemačka
Sastanak Çavuşoğlua s njemačkim kolegom Gabrielom promijenio je ton u burnim odnosima (EPA)

Nakon više od polustoljetnog procesa približavanja Europskoj uniji Turska i Bruxelles ulaze u novo razdoblje odnosa, u kojem će prioritet imati čvršća suradnja u pojedinim područjima, a ne punopravno članstvo, smatraju analitičari, piše France-Presse.

Odnosi između Turske i EU-a pali su 2017. na nisku razinu jer je pristupni proces zapeo u slijepoj ulici, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan optužio neke ključne članice, uključujući Njemačku, da se ponašaju kao nacisti.

No, Erdoğan je 2018. počeo u drugačijem tonu, odlučivši u prvom tjednu siječnja posjetiti Pariz, dok se njegov ministar vanjskih poslova uputio u Njemačku ne bi li popravio odnose.

Europski čelnici poručili su Turcima da treba biti realan. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je Erdoğanu 5. siječnja da je vrijeme da se prestane s “licemjerjem” da je u turskom pristupnom procesu moguć napredak.

Neuspjeli udar prekretnica u odnosima

“Obje strane shvaćaju da je pristupni proces mrtav i da tako skoro neće biti pomaka”, rekla je Aslı Aydıntaşbaş, suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), prenosi Hina.

“Zato u biti govorimo o novom formatu i konkretnijoj suradnji s državama članicama”, kazala je za France-Presse, dodajući da bi to značilo veći naglasak na trgovinu.

“Ankara to tako vidi i nema iluzija da će oživiti pristupni proces”, dodala je.

Neuspješni pokušaj državnog udara u srpnju 2016. označio je prekretnicu u povijesti odnosa Turske i EU-a.

Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost, a Bruxelles je kritizirao oštru odmazdu turske vlade.

Erdoğan često izražava nezadovoljstvo zbog duljine turskog pristupnog procesa, prigovarajući da Ankara “čeka ispred vrata” 50 godina, dok su bivše komunističke države primljene bez problema.

Pristupni pregovori s Ankarom počeli su u listopadu 2005. godine. Od 35 poglavlja dosad je otvoreno 16, a samo je jedno zatvoreno. Nijedno novo poglavlje nije otvoreno od lipnja 2016., kada su počeli pregovori o financijskim i proračunskim odredbama.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva, čija zemlja sada predsjeda EU-om, kazala je u petak da je bolje “realno” razgovarati s Turskom o članstvu, “ne skrivajući probleme”.

Pierini: ‘Partneri, a ne politički saveznici’

Marc Pierini, suradnik ‘think-tanka’ Carnegie Europe i bivši veleposlanik EU-a u Turskoj, rekao je da Ankara “po vlastitom izboru” više ne ispunjava kriterije za članstvo, posebice kad je riječ o vladavini prava, nakon pokušaja državnog udara.

Odnosi između EU-a i Turske više nisu odnosi između “političkih saveznika” nego “partnera koji surađuju u nizu područja, kao što je borba protiv terorizma, trgovina i pitanje izbjeglica”, rekao je.

Kolumnist dnevnog lista Hürriyet Sedat Ergin napisao je u petak da Macronova izjava označava “promjenu paradigme” u turskim odnosima s EU-om, koje će, po Macronovu mišljenju, sada definirati “suradnja radi ostvarenja zajedničkih ciljeva”, a ne proširenje.

“Novi format suradnje samo još nije dobio ime”, rekao je.

Poticaji za Tursku bez punopravnog članstva uključuju viznu liberalizaciju i jačanje postojeće carinske unije.

Turska ne želi drugorazredni status

No, turski ministar za europske poslove Ömer Çelik rekao je da će Ankara smatrati ponudu tzv. “privilegiranog partnerstva” uvredom i istaknuo da Turska nikad neće pristati na “drugorazredni status”.

Turske nade u snažne odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom također su potonule zbog niza sporova, uključujući naoružavanje sirijskih Kurda.

Ankara je isto tako svjesna da je njezino trenutačno pragmatično partnerstvo s Iranom i Rusijom, povijesnim suparnicima Osmanskog Carstva, neizvjesno, dok je uspon saudijskog prestolonasljednika Mohammada bin Salmana promiješao karte u Zaljevu.

EU je i dalje najveći turski trgovinski partner. Turska je četvrto najveće izvozno tržište EU-a i peti najveći izvor uvezene robe.

Sastanak turskog ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua s njemačkim kolegom Sigmarom Gabrielom u najmanju je ruku promijenio ton u njihovim burnim odnosima.

Gabriel je ugostio kolegu u svojem rodnom gradu Goslaru u Donjoj Saskoj, ponudivši ga turskim čajem.

Gabriel je potkraj prosinca sugerirao da bi dogovor između Velike Britanije i EU-a nakon Brexita mogao biti model za buduće odnose s Turskom.

“Turska je naklonjenija Europi i čelnici u Ankari svjesno se nastoje ograditi od oštrih riječi i optužbi”, rekla je Aydıntaşbaş.

Izvor: Agencije