Oglasi

Međureligijski master studij za jačanje mira u BiH

Tri teološka fakulteta pokušavaju dati akademski okvir za međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini.
Na studiju su 23 polaznika iz Bosne i Hercegovine i HrvatskeUstupljeno Al Jazeeri

Izgradnja mira i povjerenja među ljudima i jačanje Bosne i Hercegovine dijalogom glavni su ciljevi magistarskog studija "Međureligijske studije i izgradnja mira", čija je realizacija počela krajem prošlog mjeseca.

U ovom projektu učestvuju Fakultet islamskih nauka (FIN), Katolički bogoslovni fakultet (KBF), oba iz Sarajeva, te Pravoslavni bogoslovski fakultet (PBF) iz Foče, a veliku pomoć pruža im organizacija Catholic Relief Services (CRS). Na studiju su 23 polaznika iz redova sve tri vjere, kao i nekoliko protestanata. Također, studij je međunarodnog karaktera jer su studenti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Jedan od studenata jest i Hrvoje Vranješ, koji je prije nekoliko godina završio studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i profesionalno se bavi međureligijskim dijalogom kao predstavnik Katoličke crkve u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine.

Mirovni aktivizam

"Moja očekivanja (od ovog projekta) sasvim su konkretna: dobivanje znanja o procesu izgradnje mira, na koji se u našem društvu gleda sa sumnjom i često s podsmijehom i nevjericom da je takvo što moguće postići. Siguran sam da, kao što postoje mehanizmi i procesi koji nas vode u sukob, nasilje i, u konačnici, u rat, postoje i mehanizmi i procesi koji favoriziraju i stvaraju mir", govori ovaj mladić za Al Jazeeru.

Nadežda Mojsilović odlučila se na ovaj studij jer, kako sama kaže, radi na raznim projektima koji se tiču mirovnog aktivizma i izgradnje mira među mladima u Bosni i Hercegovini.

"Prošla sam različite edukacije za rad sa mladima koje se tiču prevazilaženja predrasuda i nenasilne komunikacije. Danas radim na organizaciji različitih aktivnosti u cilju okupljanja i upoznavanja mladih različitih vjeroispovijesti. Ovaj studij je za mene nadogradnja znanja, prvenstveno iz teologije, što će doprinijeti mom profesionalnom angažmanu", kaže Mojsilović.

Na masteru je i Senad Dorić, novinar koji posljednjih sedam godina uređuje emisiju Religija u službi života na TV Hema iz Sarajeva.

Razgovor na večeri kod kardinala Puljića

Dekan KBF-a Tomašević kaže da je priča o ovom master studiju počela prije nešto više od dvije godine.

"Na jednoj večeri kod kardinala Vinka Puljića bila je jedna delegacija američke biskupske konferencije, koja je supervizor CRS-a. U toj delegaciji bio je i direktor CRS-a Marc D'Silva, koji je pitao imamo li suradnju s drugim fakultetima. Rekao sam 'Naravno da imamo i s FIN-om i s PBF-om'", govori on.

"Počeli smo razgovarati bi li se to moglo dići na višu razinu i tako smo nadošli na tu ideju. Mi smo rekli da treba to financijski biti održivo i oni su rekli kako će oni podržati. Kasnije smo dogovorili radnu grupu koja je radila na konkretizaciji ideje i ona je realizirana."

"Emisija je doprinos međureligijskom dijalogu i razumijevanju u Bosni i Hercegovini, upoznavanju i prihvatanju drugih i drugačijih, razbijanju stereotipa i predrasuda. Radeći na tim temama, stekao sam kvalitetno znanje o religijama i njihovoj važnosti za život pojedinca, ali i za bh. društvo u cjelini, znanje o međureligijskom dijalogu i o doprinosu religija izgradnji mira. Od ovog studija očekujem da znanstveno proučim tu oblast koja me oduvijek interesovala i da to moje znanje bude naučno verifikovano", kaže.

Bolje i pravednije društvo

Naši sagovornici ističu da je velika stvar što im kolege dolaze iz različitih tradicija, vjera...

"Zajedničko nam je da vjerujemo i zagovaramo promjenu u našem društvu. Velika je stvar što se suočavamo kroz predavanja sa konkretnim svetim tekstovima naših religija bez okolišanja i straha od nerazumijevanja, što je vrlo važno s obzirom na to kako se sveti tekstovi, svete knjige mogu lako upotrijebiti za opravdanje vlastitoga zla i izbjegavanje odgovornosti", navodi Vranješ i dodaje kako se može naslutiti da je jedan od ciljeva studija preuzimanje odgovornosti, "ne samo za prošlost nego prije svega za stvari koje bi se mogle dogoditi ako danas ne učinimo ništa da ih spriječimo".

"Izgleda da smo se kao društvo umorili od priče o miru, a zapravo smo vrlo malo učinili da se on postigne i da traje. Lakše nam je vjerovati u rat. U tom smislu ovakvi su nam projekti zaista potrebni jer nas suočavaju s našim neznanjem i nedjelovanjem u pravcu izgradnje boljeg i pravednijeg društva. Strašno je i djeluje otrežnjujuće kad shvatite da se ni 20 godina nakon rata nismo oslobodili straha, nepovjerenja jednih prema drugima i da nismo uspjeli ništa dobro napraviti za generacije koje dolaze i koje će doći nakon nas", dodaje on.

I njegova kolegica Mojsilović navodi da su ovakvi projekti značajni i potrebni u Bosni i Hercegovini.

"Posmatrajući situaciju u Bosni i Hercegovini, kada je u pitanju dijalog među ljudima različitih vjeroispovijesti, možemo zaključiti da je to dugogodišnji proces i da je još mnogo neznanja, nepoznavanja religije između ljudi. Ovaj jedinstveni studij služi za primjer dijaloga i za to kako se zajedničkim zalaganjem gradi pozitivno društvo", govori ona.

I Dorić je stava da su mir, pomirenje, dijalog, razumijevanje i saradnja među narodima i građanima u Bosni i Hercegovini preduvjet napretka ove države i njene bolje budućnosti.

"Ovoj zemlji su nužno potrebni zajedništvo, dijalog i optimizam. Ovaj master studij to promovira i na to potiče, pa je silno važno da bude u ponudi našeg visokog obrazovanja", dodaje.

Otvoreno o zloupotrebama vjere

Dekan FIN-a Zuhdija Hasanović ističe kako je inače saradnja teoloških fakulteta u Bosni i Hercegovini godinama uspješna i uvijek se iskazivala želja za jačim akademskim povezivanjem.

"Koncept je da se napravi interdisciplinarni studij baziran na teologiji, ali s jakim prisustvom socioloških nauka. Cilj nam je da otvoreno govorimo o zloupotrebama vjere, ali i da kažemo šta naučavaju izvori vjera o ratu, miru, konfliktu, da se prođu temeljni tekstovi. Od početka je bila ideja da se uključi i jevrejska komponenta iako nemaju svog fakulteta, da angažiraju profesore koji to mogu predavati", kazao je za Al Jazeeru.

"Idealno bi bilo da to bude cjeloviti studijski program, koji će imati dodiplomski, master i doktorski studij i ka tome ćemo sve razvijati. Nastava je na zvaničnim bh. jezicima, ali će i dolaziti profesori sa strane, koji će govoriti na engleskom. U dogledno vrijeme cijela nastava trebala bi da bude na engleskom zbog interesa ljudi koji su izvan Bosne i Hercegovine i smatramo kako će to biti izuzetno korisno."

Susreti mladih teologa

Hasanović ističe da već godinama postoji projekat susreta mladih teologa iz cijele BiH.

"Mladi studenti sa sva tri fakulteta i predstavnici jevrejske zajednice okupljaju se i razgovaraju o raznim temama za koje smatraju da su bitne, druže se, upoznaju. Na početku, nisam siguran da li je to bilo 1997. ili 1998. godine, bilo je rezerviranosti, straha organizatora da neće biti provokacija ili sukoba. Naprimjer, kod nas je obavezni predmet bio studij genocida i često su studenti sa KBF-a i PBF-a pitali zašto taj predmet ako se želi raditi na miru. Mi smo argumentirano govorili da gradimo mir tako da se jasno odredimo prema onom šta je bilo, da se ustanovi istina i dođe do pravde."

"Danas se iščekuju ti susreti s velikim zadovoljstvom, tretiraju se pitanja koja su zajednička za sve mlade teologe, poput nemorala, koji je globalni problem, a ne samo u bh. društvu."

Vladislav Topalović, dekan PBF-a, ističe da se na ovom projektu intenzivno radi tri godine.

"Ovo je, rekao bih, istorijski projekat, plod decenijske saradnje naša tri fakulteta i jedna bitna poruka cijelom bh. društvu – tri fakulteta pokušavaju dati akademski okvir za međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini", ističe on za Al Jazeeru i dodaje:

"U javnosti vlada opšta predrasuda prema vjeri i vjernicima, da su vjernici pripadnici nekog partikularnog identiteta i, kao takvi, nesposobni za jednu širu, društvenu sliku i za jedan dijalog. Ova saradnja tri fakulteta i ovaj studij trebali bi da otklone jednu takvu predrasudu koja postoji o nama vjernicima i vjerskim zajednicama. Nema drugog temelja na kojem se može zasnivati kultura mira u Bosni i Hercegovini osim međureligijskog dijaloga. Vjere u Bosni i Hercegovini su trajne, one su konstanta, jedino na njima može da se temelji mir i suživot među narodima."

Odobrenja vjerskih zajednica

"Religiju negativno koriste oni koji i nemaju prave veze s njom", govori dekan KBF-a Darko Tomašević, te dodaje da te osobe koriste vjeru i religiju kako bi "navukle" ljude za svoje negativne ciljeve.

"Nažalost, toga smo svjedoci u Bosni i Hercegovini. Mi smo željeli, kao institucije, da damo svoj doprinos kroz znanstvenu razinu, dati akademski stupanj onima koji su zainteresirani za promoviranje mira, da im damo temelj za to, da nitko ne može reći da nisu oni koji promoviraju mir i zajednički život u Bosni i Hercegovini", ističe on.

Jedan od problema bio je to što je riječ o djelovanju na dva univerziteta: Univerziteta u Sarajevu, čiji su dio FIN i KBF, te Univerziteta u Istočnom Sarajevu, čiji je član PBF.

"S pravnim ekspertima smo tražili kako se to može uraditi, pa kada su prošla sva odobrenja, trebalo je i odobrenje vrhovnih tijela vjerskih zajednica, koje smo i na kraju dobili. Kako su završene sve radnje, nismo mogli početi 1. 10., pa smo počeli 27. i studenti su već počeli raditi", kaže Tomašević.

Mladi već godinama povezuju bh. društvo, bilo kroz debate, studiranja, razne projekte, a ovo je prvi put da dobijaju i akademski okvir i dodatno znanje da uz nauku o vjeri unaprijede stanje u ovoj državi.

Izvor: Al Jazeera