Meksiko prozvan za zločine protiv čovječnosti

Meksiko, Policija
U prvih osam mjeseci godine u Meksiku je zabilježeno 24.116 ubistava (AP)

Meksičke sigurnosne snage počinile su zločine protiv čovječnosti, odgovorne su za masovne nestanke i ubojstva bez suđenja u vrijeme višegodišnjeg rata protiv droge, tvrdi se u izvješću skupina za ljudska prava, objavljenom u ponedjeljak. 

U izvješću od 232 strane koje je objavila inicijativa Pravda za otvoreno društvo i pet drugih organizacija za ljudska prava, upozorava se da bi Međunarodni kazneni sud mogao konačno preuzeti slučaj protiv meksičkih sigurnosnih snaga ako se zločini ne procesuiraju u Meksiku.

“Zaključili smo kako postoje osnovane sumnje da su i državna i nedržavna strana počinile zločine protiv čovječnosti u Meksiku”, stoji u izvješću, prenosi Hina.

Ubijeno više od 150.000 ljudi

Rat protiv droge u Meksiku je rezultirao najnasilnijim periodom u modernoj povijesti te zemlje, u kojem je ubijeno više od 150.000 ljudi od 2006. godine.

Stalna kršenja ljudskih prava, uključujući i ona koja su počinili pripadnici narkokartela Zetas, odgovaraju definiciji zločina protiv čovječnosti, navodi se u izvješću.

Česte pucnjave sigurnosnih snaga na pripadnike narkokartela, s neuobičajeno visokim brojem žrtava, narušili su ugled zemlje u kojoj se poštuju ljudska prava.

“Pribjegavanje kriminalnim aktivnostima u borbi protiv kriminala i dalje je kontradikcija koja tragično potkopava vladavinu prava”, stoji u izvješću.

Neriješene otmice i ubojstva 43 studenta sa sveučilišta Ayotzinapa jedan je od najtežih slučajeva koji su narušili ugled zemlje.

Izvješće se temelji na dokumentima i intervjuima tijekom devetogodišnjeg razdoblja od 2006. do 2015. godine.

U izvješću se navode masovne grobnice i tisuće nestalih, zatim ubojstva poput pucnjave vojske na 22 osumnjičena pripadnika bande u Tlatlayi u središnjem Meksiku i slični incidenti, kao dokaz kriminala u vladinu ratu protiv narkokartela.

Međunarodna komisija

Jedan od autora izvješća Eric Witte preporučuje da se vlada ugleda na Komisiju EU-a protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG) kao primjer da se pozove međunarodna istražna komisija kako bi se počeli procesuirati zločini na meksičkim sudovima.

Dokazi koje je prikupio CICIG protiv bivšeg gvatemalskog predsjednika Otta Pereza igraju ključnu ulogu u njegovu podnošenju ostavke i konačnom uhićenju prošle godine.

U izvješću se kritiziraju slabosti meksičkoga pravosudnog sustava. “Ako se zločini nastave i ne poduzmu mjere da se zaustavi nekažnjavanje, mogao bi intervenirati Međunarodni kazneni sud”, rekao je Witte, bivši savjetnik pri sudu u Hagu.

“Na nesreću, u Meksiku je takva stopa zločina da je sve vjerojatnije osnivanje međunarodne komisije”, rekao je Witte koji prati državna suđenja za teške zločine za inicijativu Pravda za otvoreno društvo.

Izvor: Agencije