Merkel podržala veću pomoć njemačkim gradovima za izbjeglice

Mađarska će ovih dana završiti svoju ogradu kojim sprečava veliki priliv izbjeglica (AP)

Njemačka vlada planira ove godine udvostručiti sredstva za pomoć njemačkim gradovima u zbrinjavanju rekordnog broja izbjeglica.

Njemačka vlada usvojila je prijedlog zakona da se 500 milijuna eura prvotno namijenjenih za 2016. isplati ove godine, prenosi Hina.

Njemačka prima najviše migranata u Europi. Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata.

Merkel će u srijedu posjetiti istočni njemački grad Heidenau gdje su proteklog vikenda izbili nasilni prosvjedi protiv imigranata.

Ukupno dugoročno financiranje njemačkih gradova moglo bi još porasti ako tako odluče predstavnici saveznih vlasti i 16 njemačkih regionalnih vlada na sastanku 24. rujna.

Konzervativci Angele Merkel žele također promijeniti ustav kako bi se omogućilo izravno savezno financiranje gradova. Trenutačno ih se financira na regionalnoj razini.

Jedinstvena politika

Zbog izbjegličkog vala velikih razmjera, s kojim se suočava Europa, potrebna je jedinstvena politika koja bi podrazumijevala odobravanje azila koji bi važio na teritoriju cijele Europske unije, kao i pravednu raspodjelu izbjeglica, navodi se u njemačkom prijedlogu za rješavanje izbjegličke krize.

U tekstu prijedloga u 10 točaka, koji su potpisali njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel i njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier, a koji prenosi beogradska Politika, navodi se i da je Europi potreban jedinstven sustav upravljanja granicama koji se ne odnosi samo na zaštitu granica, već i na više odgovornosti prilikom registracije i prihvata pristiglih izbjeglica.

Prijem izbjeglica širom EU-a mora se odvijati u uvjetima dostojnim čovjeka, a potrebni su i jedinstveni standardi unutar Unije, koji će se primjenjivati u svakoj državi članici, iznose ministri.

U jednoj od točaka prioriteta predviđeno je da na osnovu jedinstvenog pravilnika za azil, izbjeglicama koje traže utočište treba odobriti azil koji važi na teritoriju cijele EU.

Navode i da je potrebna i pravedna raspodjela izbjeglica po Europi, uz obvezujuće i objektivne kriterije za utvrđivanje prijemnih kvota za sve države članice, u skladu s njihovim kapacitetima.

U prijedlogu se navodi i da se hitno mora pružiti podrška državama EU-a koje trenutno nose teret.

Još se ističe kako “Mediteran ne smije biti masovna grobnica za očajne izbjeglice”, kao i da se radi o “zavjetu humanosti Europe, štoviše i o europskoj ideji o čovjeku uopće”.

“Izbjeglicama koje traže utočište može se dugoročno pomoći jedino ako se oni koji nemaju pravo na azil vrate u svoje države porijekla”, navodi se i dodaje da stoga tema readmisije treba zauzeti središnje mjesto u odnosima sa zemljama porijekla izbjeglica.

U prijedlogu je, pored ostalog, predviđeno i da europska politika prema izbjeglicama treba obuhvatiti i suzbijanje uzroka zbog kojih ljudi napuštaju zemlje Bliskog istoka i Afrike, stabilizaciju tih država, zaustavljanje nasilja i rata.

Njemačka ublažila propise o azilu

Njemačka je u međuvremenu potvrdila kako je ublažila propise o azilu za Sirijce, što se ocjenjuje kao korak koji će ublažiti pritisak na države s juga Europe, u atmosferi kada veliki broj izbjeglica hrli u EU.

Trenutno rekordan broj izbjeglica pokušava doprijeti do Mađarske iz Srbije, što predstavlja novu glavobolju za regionalne lidere, koji će se ovog tjedna sastati na summitu u Beču kojim će dominirati pitanje najteže europske krize s izbjeglicama još od Drugog svjetskog rata, prenosi AFP.

Njemačka je priopćila kako je prestala vraćati tražitelje azila iz Sirije u prvu luku pristizanja u EU, čime je postala prva članica Unije koja je pojednostavila proces aplikacije za vizu za one koji su pobjegli od brutalnog građanskog rata.

Ističući kako se “Europa našla u situaciji koja je nije dostojna”, njemačka kancelarka Angela Merkel se založila za dijalog među članicama EU-a o tome kako da na pošten način rasporede izbjeglice među sobom.

Iz Europske komisije je ubrzo stigla izjava kako potez Njemačke “predstavlja priznanje činjenice da se ne mogu države članice s vanjskih granica EU ostaviti da se same bave velikim brojem tražitelja azila”.

Prema tzv. propisima iz Dublina, od prve zemlje Unije u koju tražitelj azila stigne obično se očekuje da odluči o njegovom zahtjevu. Po tome bi najvećem pritisku zahtjeva za azil bile izložene Grčka ili Italija, na čije obale stiže veliki broj ljudi poslije rizične plovidbe Mediteranom.

Na udaru je i Mađarska, još jedna zemlja na vanjskoj granici EU, koja se pokušava zaštititi od migranata podizanjem ograde od bodljikave žice.

Izbjeglička kriza će dominirati i summitom lidera Zapadnog Balkana u Beču u četvrtak, kojem će nazočiti i kancelarka Merkel.

Ključno pitanje će biti i ogroman broj građana balkanskih zemalja, u kojima nema konflikata, a koji su tokom prošle godine tražili azil u EU. Gotovo polovica njih koji stignu u Njemačku dolaze iz Albanije ili s Kosova.

Tijekom summita Austrija bi trebala predložiti akcijski plan u pet točaka koji predviđa jačanje borbe protiv mreža krijumčara, “ravnopravniju” raspodjelu izbjeglica unutar EU, pojačanu suradnju sigurnosnih službi, pomoć zemljama iz kojih dolaze izbjeglice i “strategiju azila na europskoj ljestvici”.

Gauck i Merkel u izbjegličkim centrima

Njemački predsjednik Joachim Gauck i kancelarka Angela Merkel posjetili su izbjegličke centre u toj zemlji.

Cilj posjete je podrška izbjeglicama usljed antimigrantskih protesta koji su se desili tokom vikenda.

Gauck je prilikom obilaska prihvatnog centra za izbjeglice u Berlinu Wilmersdorf pohvalio studente i ljekare koji volontiraju kako bi pomogli izbjeglicama koje u velikom broju pristižu u Njemačku.

“Ovi ljudi žele pomoći, oni pokazuju svijetlu stranu Njemačke za razliku od tamne strane zemlje gdje dolazi do napada na izbjeglice”, kazao je Gauck.

Merkel je boravila u posjeti izbjeglicama i humanitarnim radnicima nedaleko od Dresdena gdje su tokom vikenda izbili nasilni protesti. U neredima je povrijeđeno nekoliko desetina policajaca.

Dok većina Nijemaca, prema anketama, odobrava dolazak izbjeglicama u zemlju, ima i onih koji se glasno protive tome.

Policija je na istoku Njemačke uhapsila dvojicu muškaraca koji su ušli sa noževima u izbjeglički kamp. Nedugo nakon toga, u Leipzigu je muškarac podmetnuo požar objekat u kojem se nalazilo 56 izbjeglica. 

Preko granice i do 3.000 izbjeglica dnevno

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) očekuje da će se broj izbjeglica koji prolaze kroz Makedoniju narednih dana povećati na 3.000 dnevno, te je upozorila i na pogoršanje situacije u Grčkoj i Italiji.

Broj izbjeglica koji je od početka tekuće godine dospio do obala te dvije zemlje se približava brojci od 300.000.

Od početka 2015. smrt u vodama Mediterana je već našlo 2.370 izbjeglica, što prelazi brojku stradalih u cijeloj prošloj godini, podaci su Međunarodne organizacije za migracije.

UN je u međuvremenu pozvao Europu da “uspostavi koherentnu i sveobuhvatnu izbjegličku politiku baziranu na poštovanju ljudskih prava”.

“Nemojmo se pretvarati da ono što EU i njene članice čine u praksi i funkcionira”, ističe Francois Crepeau, specijalni izvjestitelj UN-a za prava izbjeglica.

Njegov komentar dolazi u trenutku kad Velika Britanija najavljuje stroge nove mjere protiv radnika koji su u tu zemlju došli kao izbjeglice. Prema njima bi oni koji u Engleskoj i Velsu budu uhvaćeni da rade bez dozvole mogli biti osuđeni na kaznu zatvora do šest mjeseci.

Glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming potvrdila je kako se “stanje smirilo nakon kaosa koji je izbio prošloga tjedna” na grčko-makedonskoj granici.

Rekordan broj izbjeglica

Gotovo 2.100 ljudi, najveći broj za jedan dan, samo je u ponedjeljak prešlo iz Srbije u Mađarsku na jednom od rijetkih dijelova granice na kojem još nema ograde.

Oni su dio skupine od 7.000 izbjeglica, čije tegobno putovanje ka EU je prošlog tjedna privremeno blokirano kada je Makedonija proglasila izvanredno stanje i tokom tri dana zatvorila granicu prema Grčkoj kako bi zaustavila ogroman priliv ljudi.

Od siječnja do lipnja ove godine u Europsku uniju su kroz Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo ušle 102.000 izbjeglica, u usporedbi s 8.000 u istom razdoblju prošle godine, objavila je agencija Frontex zadužena za vanjske granice schengenskoga prostora.

Prema podacima kojima raspolaže Frontex, u prvih sedam mjeseci ove godine, broj izbjeglica na granicama Europske unije dosegao je 340 tisuća, u usporedbi sa 123.500 u istom razdoblju prošle godine.

Samo prošloga tjedna približno je 5.300 osoba, uglavnom s područja supsaharske Afrike, spašeno u Sredozemlju u okviru nekoliko desetaka operacija spašavanja koje provode talijanska mornarica i europska misija Triton.

Izvor: Agencije