Meron: Genocid se ne smije zaboraviti

Piše: Katarina Drlja

Na obilježavanju desete godišnjice Srebrenice predsjednik Haškog tribunala (ICTY) Theodor Meron prenio je poruku da je Haški tribunal donio svoju poznatu, ključnu odluku u slučaju generala Krstića.

Tom odlukom je prvi put ustanovljeno da su zločini počinjeni u Srebrenici 1995, prema međunarodnom zakonu, na nivou definicije i ozbiljnosti genocida, kazao je Meron u razgovoru za Al Jazeeru.

“To je bila poruka koju sam nosio: iako primjenjujemo veoma stroge standarde u definiciji genocida, ne možemo to olako raditi. Moramo dokazati posebnu namjeru, moramo dokazati da je cilj uništenje cijele etničke zajednice ili znatnog njenog dijela”, istakao je i dodao da, u onim slučajevima u kojima su činjenice i zakon ustanovili da je genocid počinjen “nećemo oklijevati i genocid ćemo nazvati pravim imenom – genocidom”.

Pravda naspram pravednosti

Predsjednik Haškog tribunala istakao je da je zadatak svakog krivičnog suda da primjenjuje zakon i razmatra dokaze pravedno i trezveno te donese zaključke na osnovu zakona i dokaza.

Sasvim je uvjeren da se ICTY pridržavao najviših standarda međunarodne krivične pravde. “Dopustite mi da vam spomenem da smo mi, možda, jedini sud, jedini krivični sud na svijetu, koji je zabilježio stopostotnu provedbu zakona. Imali smo 161 optuženika, i svi su oni odgovarali pred sudom.”

“Na suđenju tim ljudima koje je odabralo tužiteljstvo, ne ja, ne suci, već nezavisni tužitelj, vodili smo računa o cijelom nizu ljudskih prava u pravednom postupku koja su primjenjiva na optuženike. Odluke smo donijeli na osnovu naše sudijske savjesti, na osnovu zakona i dokaza, a u tom pogledu, s obzirom na to da je to osnovna ovlast svakog krivičnog suda nimalo ne sumnjam da smo zadovoljili pravdu”, dodao je Meron.

Naglasio je da pravda i pravednost moraju biti jedna te ista stvar, jer “ne možete osuditi ljude ako njihova krivična odgovornost nije ustanovljena izvan razumne sumnje”.

Svrha međunarodnih sudova

Predsjednik ICTY-a je rekao da je tužan kada kritiziraju presude tog suda.

“Nisam sretan čak ni onda kada naše presude naiđu na veliki entuzijazam. Volio bih da se ljudi i zajednice u zemljama za koje smo mi značajan sud ne vode pitanjem pripada li optuženik ili osuđenik zajednici A, X ili zajednici B. Ne bih volio da se vode etničkom pripadnošću počinitelja. Volio bih da se vode osnovnim principom poštivanja vladavine zakona”, naveo je sudija Meron.

Poricanje genocida

“Razumjet ćete da, s obzirom na to da sam sudija i predsjednik međunarodnog suda, ne želim pričati o vladama i njihovom stavu. Sve što vam mogu reći je kako sam uvjeren da je presuda koju smo donijeli u slučaju Krstića moja najbolja interpretacija međunarodnog zakona danas kao što je bila i tada.

Očekujem da ćete biti ovdje danas tokom postupka i kada se budem obraćao. Pročitat ću isječak iz presude koju smo donijeli u slučaju generala Krstića koji ćete, nadam se, ocijeniti kao veoma uvjerljiv o našem pristupu i osudi genocida bez imalo oklijevanja”, ističe Meron.

Uvjeren je da će historija pozitivno ocijeniti kvalitet njegovog rada.  Meron smatra da je taj sud apsolutno zadovoljio pravdu.

Predsjednik Haškog tribunala ističe da bi svaki krivični postupak na svijetu mogao teći drugačije ako se  posmatraju činjenice.

“Kada smo počeli sa radom, kao što vam je poznato, nismo naišli na saradnju i podršku u regiji. Trebalo je proći nekoliko godina da vlade na Balkanu odluče pružiti nam veću saradnju i vremenom punu saradnju. Na početku ljudi nisu hapšeni, nisu dovođeni, nisu izručivani Haškom tribunalu. Dokazi nisu dostavljani brzo kako je trebalo. Naši nalozi se nisu poštovali. Dakle, to je trajalo, i trajalo, i trajalo”, podsjeća Meron.

Sjećajući se slučajeva na kojima je radio, navodi da su to slučajevi koji su nepoznati u državnim jurisdikcijama, u kojima se zločin koji se istražuje proteže preko velikih geografskih područja i obuhvaća duži vremenski period.

“Kada je riječ o vremenu, ima zločina koji su trajali mjesecima. Moraju se dovoditi svjedoci za svaki slučaj a udaljeni su 2.000 km. Njihova se svjedočenja moraju koordinirati. Ako je jedan od njih bolestan, cijeli  ustanovljeni protokol mora se pomjeriti za sedmicu ili dvije”, govori Meron.

Ubrzavanje procesa

Osim ovih poteškoća bilo je više pokušaja da se reformiraju pravila i ubrza proces. Takvi potezi imali su dobre rezultate, ističe Meron.

“Primjera radi, kada smo tek počeli, pisani iskazi su bili praktično nedopušteni. To je tradicija u državama sa anglosaksonskim pravnim sistemom. Ali, posudivši je od postojane tradicije država sa kontinentalnim pravnim sistemom, Francuske i Njemačke i drugih, uveli smo, u sve većoj mjeri, mogućnost predstavljanja pisanog iskaza. I to je umnogome pomoglo. Imali smo ad litem suce. U početku su njihova uloga i ovlasti bili veoma ograničeni”, kaže te dodaje kako su dozvolili i “dali upute ad litem sudijama da, također, rade na slučajevima nepoštivanja suda.”

Predsjednik ICTY-a kaže kako bi volio da su radili brže, ali dodaje da su imali razloge zašto je sve trajalo tako dugo.

Učenje iz zločina

Sudija Meron tvrdi da nikada ne bi preporučio da se ozbiljni zločini zaborave, ali kako u isto vrijeme misli da se mora ići naprijed.

“Dio intelektualnog i moralnog naslijeđa zločina, užasnih zločina, zločina kao što je holokaust, kao što je genocid u Srebrenici jeste da ne zaboravimo. Učimo iz njih. Ali to nas ne pretvara u osvetoljubiva ljudska bića. Moramo zapamtiti da moramo ići naprijed i kreirati konstruktivna društva koja će biti zasnovana na razumijevanju i pomirenju”, kategoričan je Meron.

Ako želimo društva zasnovana na pomirenju, miru i razumijevanju, komponenta pamćenja onog što se desilo je važna, smatra Meron.

Sudija Theodor Meron kaže kako ne bi preporučio da to ne treba odbaciti. Imajući na umu to što se desilo, mora se ići naprijed, pokušati izgraditi nova društva koja će biti u stanju živjeti u miru i skladu, da se zločini poput onih u Srebrenici nikada ne ponove, zaključuje predsjednik ICTY-a

Izvor: Al Jazeera