Migranti: BiH mora budno pratiti stanje na jugu Evrope

Bosna i Hercegovina mora budno pratiti dešavanja u drugim državama, poput Turske, kako bi se na vrijeme spremila za dalji dolazak migranata na njene granice i na njenu teritoriju, navode sagovornici Al Jazeere i dodaju kako do sada bh. vlasti nisu imale problem sa shvatanjem situacije, već sa rješavanjem iste.

 „Vlasti na nivou države BiH nemaju problem sa svjesnosti oko situacije sa migrantima, ali se javljaju nedostaci kada je riječ o spremnosti da se nose sa tom situacijom. Kao što su mnogi stručnjaci ranije primijetili, državne institucije su reagovale i djelovale uglavnom posljedično, a manje preventivno, što je dovelo do situacije koja je kulminirala u Unsko-sankom kantonu“, navodi Anesa Agović, direktorica Centra za društveno istraživanje Global Analitika.

„Ono što je vidljivo, situacija sa migrantima nije izmakla kontroli i Granična policija i druge policijske snage su odradile svoj dio posla u kapacitetu sa kojim su raspolagali.“

Ona navodi kako se uloga države gleda kroz dva segmenta. Prvi je taj planski i organizacioni dio, za šta su zadužena nadležna ministarstva i nadležne agencije, dok drugi segment čine mjere i radnje koje poduzimaju sigurnosne agencije i policijske snage na terenu u cilju zaštite granice, ali i zaštite javnog reda i mira.

BiH sama ne može riješiti posljedice situacije

Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, kaže kako je jasno, na osnovu posljednjih dešavanja, da BiH ne može sama riješiti posljedice migrantske situacije.

„Članicama EU je reagovanje znatno olakšano jer Unija poduzima sistemske i adekvatne mjere. Strategija EU je da pojača kontrole granica i poveća broj deportacija, a u igri je i dalje ideja o sabirnim centrima na Balkanu. U sklopu Europola osnovan je EMSC (European Migrant Smuggling Centre) početkom 2016. godine čiji je cilj podrška državama članicama EU u cilju usmjeravanja i uklanjanja složenih i sofisticiranih kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata.“

„Vrlo značajnu ulogu u zaštiti granica ima Frontex koji pomaže zemljama EU-a i zemljama pridruženima šengenskom prostoru. Do sada su snage Frontexa u regionu bile na granici Grčke i Makedonije, te Hrvatske i Srbije i, prema novom planu, jedinice bi bile opremljene sa novom opremom od oko dvije milijarde eura, uključujući nabavku  aviona, brodova i oružja.“

On ističe kako BiH treba maksimalno i otvoreno sarađivati sa EU i drugim zainteresiranim stranama, kao i međunarodnim organizacijama.

„Onaj dio oko planiranja, izrade potrebnih procjena, akcionih planova i drugih dokumenata je dijelom zakasnio što se pokazalo na terenu, jer smo imali dosta kontradiktornih izvještaja od strane GP BiH i IOM-a, ali i drugih uključenih aktera.“

Neprofesionalno izvještavanje

Agović ukazuje na sjednicu Stručnog kolegija Granične policije BiH 31. oktobra u Banja Luci gdje su razmatrani Izvještaj o radu Granične policije BiH i izvršenje Godišnjeg plana rada u prvih devet mjeseci 2018. godine.

Tada su kao osnovni problemi za uspješno sprječavanje ulazaka migranata u BiH istaknuti nedovoljan broj policijskih službenika, iscrpljenost ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta agencije i kontinuirano zanavljanje specijalističke opreme.

„Zaključeno je da, bez obzira na raspoređivanje službenika na dijelove granice koji su najugroženiji, kontinuiran pritisak migranata na kompletnoj granici sa Srbijom zahtjeva mnogo ozbiljnije kadrovsko pojačanje od aktuelnog“, kaže naša sagovornica i dodaje kako je pojačanje 120 iz drugih sigurnosnih tijela i 100 prekomandovanih pripadnika GPBiH na istoku i sjeveroistoku doprinijelo da je od početka 2018. spriječeno 13.700 ilegalnih prelazaka državljana visokog migracijskog rizika.

Global Analitika je početkom ovog mjeseca predstavila dva naučno-istraživačka rada o značaju medija oko izvještavanja o migrantskoj situaciji i drugim sigurnosnim izazovima.

„Evidentno je da ta potreba novinara za brzim i aktuelnim informacijama, pa što ne reći i trka za čitanost i gledanost, ponekad vodi u neprofesionalno izvještavanje. Medijski stručnjaci iz regiona su se složili da je veća opasnost za vjerodostojnost informacija ispoljena kod novinara koji rade za medije koji su pod političkim patronatom jer tako dobijaju slobodu da ne biraju riječi, niti imaju obavezu poštovati novinarska načela. Dovoljno je da što više ocrne i oblate protivničku političku stranu, opoziciju ili čak institucije koje ne vode njihovi kadrovi“, kaže Agović.

Pozivi na podizanje zidova

„Tokom predizborne kampanje, primjetno je bilo da izborni štabovi nekih stranaka koriste migrantsku situaciju. Javno su na predizbornim skupovima političari iz tih stranaka govorili o povećanom broju migranata, o opasnosti da će BiH preplaviti migranti… Nakon što su izbori prošli, logično je da ti političari koji su očito dobili dio glasova na toj neistinitoj priči o opasnosti od migranata, sada ne mogu mijenjati svoje političke koncepte, te nastavljaju povremeno davati izjave u istom stilu, koristeći još više medije pod svojim uticajem.“

Kada već govorimo o medijima i političarima, negativni stavovi prema migrantima su prisutni i širom evropske „desnice“.

„Migracije su tema desno orijentisanih političara i u državama članicama EU, pa tako, prema izvještaju Spiegela, austrijski kancelar Sebastian Kurz razmišlja o gornjoj granici za izbjeglice na evropskom nivou, odnosno da se godišnje može primiti samo određeni broj izbjeglica. Beč predlaže neku vrstu vrijednosnog testa za ‘došljake’ prema kojem bi zaštitu mogli da dobiju samo oni koji prihvataju evropske vrijednosti kao i sabirne centre van EU-a.“

„Također, političari, analitičari i novinari u Hrvatskoj su zadnjih dana masovno zatrpali medijski prostor sa temom ‘migrantska situacija’. Pogotovo je to primjetno nakon istupa poznatog sirijskog Hrvata dr. Nizara Shoukryja koji upozorava da sada nije riječ o ljudima koji bježe od rata, te stoga, kao Hrvat koji poznaje mentalitet Istoka, predlaže da se odmah ‘počne raditi na fortifikacijskim preprekama, i to od juga zemlje prema istoku'“, govori Agović i podsjeća kako slične ideje zastupa i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Nino Raspudić, te dobar dio zvanične hrvatske politike „što opet potvrđuje onu tezu o uvezanosti političara sa analitičarima i novinarima, na istom zadatku“.

Djece do 40 posto

No, kakva je situacija na terenu, da li je uopće poznato koliko je u BiH (i na granici sa Hrvatskom i EU), migranata? Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, ističe kako je nezahvalno baratati samo brojevima, te zbog stalnog mijenjanja stanja, poziva na korištenje zvaničnih podataka institucija.

„Po podacima od 1. januara do 30. oktobra ove godine, Službi za poslove sa strancima prijavljena su 20.782 nezakonita migranta na teritoriji BiH, što je navedeno i u informaciji Ministarstva sigurnosti BiH o stanju u oblasti migracija. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazalo je 19.625 lica, dok je 1.310 njih podnijelo zahtjev za azil“, kaže sagovornik Al Jazeere.

On ukazuje kako navedeni podaci pokazuju kako najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (6.910), Irana (3.373), Sirije (2.529), Afganistana (2.431), Iraka (1.874) i Libije (760).

„Porast broja migranata iz Irana je vjerovatno posljedica bezviznog režima koji Republika Srbija ima sa Iranom. Iz četiri od šest navedenih država, očigledno je da migranti bježe od oružanih sukoba i posljedica istih, dok iz Pakistana i Irana migranti uglavnom traže bolje uslove za život i rad. Dolazak Afganistanaca u BiH relativno je noviji fenomen, prvi primjetan prilivv migranata iz ove zemlje otkriven je u prvih šest mjeseci 2018. godine. Većina Afganistanaca su samci, mali postotak njih je sa porodicama – možda 15 posto od ukupnog broja.“

Najosjetljiviji segment svake priče o kretanju ljudi su djeca i Mušić kaže kako je broj djece u ukupnoj migracijskoj populaciji oscilirao između 19 i 32 posto.

„Dok postotak djece bez pratnje i odvojene djece od ukupnog broja djece migranata, ide i do 40 posto, varijacije u procentima ukazuju na to da neka djeca ostanu nevidljiva i da postoje značajne razlike u identifikacijskim postupcima. Većinu djece bez pratnje čine dječaci iz Afganistana i Pakistana“, dodaje.

Više uglova

On ukazuje kako do sada, uprkos protoku na desetke hiljada izbjeglica i migranata kroz BiH, nije bilo napada na ključnu infrastrukturu, te da nisu registrirani primjeri povezanosti sa terorističkim aktivnostima, organiziranih masovnijih napada na službena lica ili drugih izrazito negativnih uticaja na stanje sigurnosti.

„Ipak, sve ovo ne isključuje mogućnost ukoliko se poveća broj migranata i produži njihov boravak u BiH, da to neće dovesti do eventualnih slučajeva narušavanja stanja sigurnosti ili izbijanja sigurnosnih incidenata“, upozorava naš sagovornik.

Mušić navodi kako sigurnosne izazove treba posmatrati iz više uglova, naročito zbog činjenice da se BiH nalazi na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti koja je trenutno jedna od glavnih kopnenih ruta prema EU.

„Politička vodstva iz država koje su zahvaćene migrantskim talasom imaju planove kako da pokušaju riješiti situaciju sa migrantima, a jedan od tih planova vjerovatno uključuje i strategiju ‘prebaci problem drugima’. Ali, onda se to može protumačiti da Hrvatska nije kako neki vole reći ‘zadnji stub odbrane EU od migranata’, jer je većina migranata na putu do BiH već boravila u jednoj od članica EU Grčkoj, što može da znači da migrantima nije zanimljiva Grčka, a još manje Hrvatska.“

„Također ne možemo zanemariti i činjenicu da veći broj migranata u BiH ulazi iz Crne Gore, koja je zvanično članica NATO-a i uključena je u taj sistem kolektivne sigurnosti.“

Važnost pravih informacija

Naš sagovornik upozorava kako će, obzirom na trenutne podatke, zapadnobalkanska ruta migranata vrlo vjerovatno biti aktivna i u narednoj godini.

„Veliki broj izbjeglica i migranata se trenutno nalazi u Turskoj (radi se o milionskim ciframa), a nekoliko hiljada migranata je u Albaniji i Grčkoj i oni imaju namjeru nastaviti put dalje prema EU. Treba uvažiti i informacije o hiljadama migranata koji trenutno borave u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a koji također imaju jasan cilj da nastave put prema EU. BiH se do sada uspješno nosila sa iznenadnim i pojačanim talasom migranata, uz pomoć EU i međunarodnih organizacija, ali ova država ima ograničene kapacitete i sredstva u slučaju dužeg trajanja situacije sa migrantima, a posebno ukoliko se poveća priljev novih.“

Zbog toga je, nastavlja Mušić, od posebnog značaja imati pravovremene informacije šta se dešava sa migrantima na ovoj ruti, razmjenjivati informacije sa ovim državama, kao i sa međunarodnim organizacijama koje se bave problematikom migranata.

„Eventualno pogoršanje migrantske situacije je moguće, ukoliko se enormno poveća broj migranata na prostoru BiH ili ako migranti ne budu imali adekvatne uslove smještaja i zaštitu. Kada govorimo o procjeni budućih dešavanja trebamo imati u vidu šta se dešava u bližoj i daljoj okolini. Trenutno se procjenjuje da 3.900.000 stranih državljana boravi na teritoriji Turske, većina su Sirijci (oko 3,6 miliona) koji su dobili privremeni status zaštite, a oko 362.000 azilanata i izbjeglica je iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije.“

„Velika većina njih želi se domoći EU, a kada, u kojem broju i koju rutu će izabrati, ne ovisi o BiH. Nadležne institucije trebaju pratiti tu situaciju, kao i migrantsku situaciju državama regiona i planirati poduzimanje adekvatnih mjera u saradnji sa EU, međunarodnim organizacijama i susjednim državama“, ističe on.

Izvor: Al Jazeera