Migranti pod vedrim nebom čekaju svoju prvu zimu u Krajini

Migrantska kriza koja je s početka ove godine zahvatila Krajinu, polako se smiruje i stabilizira. Lokalne vlasti su se uključile u njeno rješavanje od samog početka, a ni pomoć međunaordnih organizacija nije izostala. Nakon početnih komplikacija u komunikaciji između Sarajeva i Krajine, viši nivoi vlasti su se aktivno uključili u stabilizaciju ovog problema koji, čini se, u narednom periodu više neće biti kamen političkog spoticanja. Broj migranata se na neki način drži na istom broju a izbjegnuta je situacija da oni ostanu zaglavljeni u Krajini i da dođe do onoga na što su lokalne vlasti mjesecima upozoravale a to je porast broja migranata na 5.000, 7.000 ili 10.000. Sada je to broj koji se kreće od 600 do 900 osoba koje dolaze na dnevne obroke u Đački dom u Borićima.

Tri faze migrantske krize

Prema riječima Šuhreta Fazlića, gradonačelnika Grada Bihaća, migranti i dalje dolaze, ali i odlaze dalje. Koliko ih trenutno ima, to niko ne zna. Trenutna situacija je puno bolja u odnosu na to kakva je bila onda kada je počela migrantska kriza. Uključilo se Ministarstvo sigurnosti BiH i Ured za strance koji to sad kontrolišu. IOM se uključio finansijski i Grad Bihać više nema troškova oko toga.

„Kada je migrantska kriza u pitanju, Grad Bihać je prošao tri faze. Prva faza je bila kada smo se iznenadili i vidjeli da se to nama dešava, a da niko ništa ne poduzima. U toj prvoj fazi sam, putem medija, želio da pokrenem kampanju u vezi sa svim tim dešavanjima. Išli smo u Sarajevo, imali diskusije sa premijerom kantona i ministom Mektićem. Ali sam onda shvatio da je to jedan globalan trend i proces na kojeg mi ne možemo utjecati, te da trebamo okrenuti cijelu situaciju u svoju koristi, da se ne desi da migranti dolaze u Bihać a novac ide negdje drugdje. Zato smo mi sa nekoliko projekata aplicirali na određene međunarodne fondove kako bi na osnovu toga dobili određena sredstva za projekte kao što je kanalizacija kojim je obuhvaćen Đački dom, gdje se nalaze migranti i to područje oko njega. Zatim, projekat osvjetljena ulica kojima se kreću migranti, postavljanje korpa za otpatke i slični projekti koje ćemo relizirati u narednom periodu“, ističe Fazlić.

Objekat nekadašnjeg Đačkog doma u Borićima je samo nužna lokacija, kaže Fazlić, koju su dali kako bi se migrantima pružio kakav takav smještaj i briga. To nije azilantski centar niti ima bilo kakav formalni naziv. Ali je bolje da budu gore, nego da budu u centru grada i borave na više lokacija u gradu, dodao je on.

Prema riječima Huseina Rošića, premijera Unsko-sanskog kantona, ovaj dio Bosne i Hercegovine je iznio i najveći teret migrantske krize, ali uprkos tome, ističe on, situacija je ostala pod kontrolom i na zadovoljavajućem nivou. On je istakao kako ovih dana od Petera Van der Auweraerta, šefa IOM-e za BiH, očekuje informacije o dodatnoj lokaciji koju ova organizacija pokušava da pronađe kako bi smjestila migante iz Bihaća, što je vrlo bitno s obzirom na to da su počeli radovi na sanaciji objekta Đačkog doma u Bihaću.

„Zadovoljan sam što je Služba za poslove sa strancima ispunila obećanje i kadrovski ojačala kancelariju u Bihaću. Unsko-sanski kanton iznio je, budimo iskreni, najveći dio tereta migrantske krize u BiH. Sigurnosna situacija ostala je pod kontrolom, zahvaljujući našoj policiji. Zdravstvena situacija također i to zahvaljujući našim zdravstvenim radnicima a humani aspekt pristupa tim ljudima najbolje oslikava angažman naših ljudi iz Crvenog križa i ostalih nevladinih organizacija, uz pomoć Evropske unije. Skrenuo sam pažnju državnim institucijama na skori dolazak hladnijih dana, da su uvjeti za boravak migranata na otvorenom već neuslovni, pogotovo u Velikoj Kladuši koja odbija svaku saradnju u rješavanju problema prihvata. Zato sam zatražio da se razmotri mogućnost dislociranja migranata u prihvatne centre u Sarajevu koji su poluprazni“, kaže Rošić.

Neizvjesnost okončanja radova

Vladimir Mitkovski, koordinator za vanredne situacije pri IOM-ovom uredu u Unsko-sanskom kantonu otkriva kako je dolaskom hladnijih dana broj oboljelih i prehlađenih migranata povećan, ali da ova organizacija čini sve da im pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu i osigura najbolje uslove za boravak u dotrajalim i hladnim prostorijama Đačkog doma u Borićima.

„Objekat u kojem borave migranti u Bihaću još uvijek nije spreman za zimu. Migranti tamo imaju one stvari koje je IOM uradio od samog početka i neke koje su urađene ovih dana. Trenutno imamo sanitarne kontejnere, struju, jedan dio podova, ogradu unutar objekta kojom smo osigurali stepenište i uradili smo ovih dana krov. Trenutno radimo na tome da se objekat u potpunosti ogradi, priključen je internet i naredne sedmice očekujemo početak radova na ugradnji stolarije i grijanja. Radi se o velikim građevinskim radovima koji će potrajati, jer ćemo raditi i vanjski dio objekta u vidu utopljavanja i priključak na gradsku kanalizaciju. Nadam se da će do početka zime radovi biti okončani. Hladno je i sve više imamo slučajeva prehlade i bolesti. Međutim, imamo ljekare koji vode brigu o zdravstvenom stanju migranata na svim lokacijama u Unsko-sanskom kantonu. O tačnom broju migranata koji trenutno borave u Bihaću, ne možemo precizno govoriti jer nemamo tu evidenciju. Ali možemo kazati da je oko 900 migranata neki konstantan broj koji se pojavljuje na obrocima u Đačkom domu. U Hotelu Sedra, gdje su bolji uslovi, imamo 415 osoba. Uglavnom su to porodice sa djecom i svi su tražioci azila. Što se tiče odnosa građana i javnosti u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, mogu kazati da smo pozitivno iznenađeni odnosom prema migrantima. Ne znamo da ima bilo kakvih negativnosti i loših primjera.“, ističe Mitkovski.

Dok se očekuje da radovi na objektu Đačkog doma startaju, velik broj migranata boravi pod vedrim nebom u improviziranim šatorima i lošim uslovima. Osim što tu spavaju, migranti i kuhaju vani, a lože šta uspiju da pronađu. U Borićima smo neke migrante zatekli kako sebi pripremaju obrok, mijese tijesto i peku ga na vatri.

Ali, Ahmed i Mahmud su tri pakistanska mladića od kojih ni jedan ne prelazi starosnu dob od 20 godina. Napustili su svoju domovinu zbog nezaposlenosti i teških ekonomskih uslova, krenuvši na put u nepoznato, neznajući šta ih tamo čeka. Zaglavili su u Bosni i Hercegovini, njenom najzapadnijem dijelu i sada čekaju svoju nafaku i da ih obasja sunce sreće. Kakva će biti njihova prva zima u Bosni i Hercegovini, ovi vedri i nasmijani mladići puni života, još ni ne slute. Neće im biti lako kada žestoke krajiške zime zaveju i ovim napaćenim ljudima donesu novo iskušenje.

Izvor: Al Jazeera