Mijanmar sprema historijski mirovni sporazum

Od kada im je oduzeto državljanstvo 1980-ih godina, Rohinje su često meta okrutnog nasilja (EPA)

Predsjednik Mijanmara Thein Sein danas je potpisao nacrt sporazuma o primirju između Vlade i etničkih pobunjnika kojim treba da se okončaju oružani sukobi u toj zemlji koji traju više od 65 godina.

Pregovarački tim Vlade i Koordinacioni tim za nacionalno primirje koji predstavlja 16 etničkih oružanih grupa su zajednički napravili nacrt sporazuma koji će predstavniči etničkih grupa predati vođama pobunjenika.

Dogovor o miru predstavljat će značajan uspjeh ukoliko bude ratificiran, poštovan i ukoliko omogući političke pregovore između Vlade i etničkih grupa, piše Tanjug.

Ujedinjeni narodi, koji su posredovali u pregovorima, okarakterizirali su nacrt sporazuma kao “historijski” i kao prvi korak ka sveobuhvatnim političkim pregovorima.

Ovosedmični sastanci posljednja su runda dijaloga koji je započet 2013. godine. Vlada je za cilj postavila postizanje dogovora prije općih zbora koji su zakazani za novembar.

Vlada Mijanmara, na vlasti od 2011. godine, kada se zemlja otvorila nakon višedecenijskog samovoljnog vojnog režima, napravila je od tog mirovnog sporazuma strateški cilj u perspektivi važnih izbora u novembru.

Mijanmar se suočava s etničkim pobunama još od stjecanja nezavisnosti od Velike Britanije 1948. godine.

Rohinje bez državljanstva

Muslimanska etnička grupa Rohinja jedna je od najprogonjenijih etničkih grupa na svijetu.

Od kada im je oduzeto državljanstvo 1980-ih godina, Rohinje su često bili meta rasističkih propagandi i okrutnog nasilja.

Brojne organizacije za ljudska prava godinama su dokumentirale progon Rohinja u sjevernoj državi Rakhine u Mijanmaru.

Zajednica i dalje živi pod stalnim prijetnjama i s ograničenim pravima.

Rohinje žive u kampovima ili u ograničenim selima u zapadnoj državi Rakhine.

Generalna skupština UN-a je krajem 2014. godine odobrila rezoluciju kojom se poziva Mijanmar da pruži “potpuno državljanstvo” Rohinjama te im omogući slobodno kretanje širom zemlje.

Etničke grupe traže više autonomije, a sukobe pothranjuje i borba za kontrolu prirodnih bogatstava.

Izvor: Agencije