Mijenjati Ustav ako se ne želi poštovati

Ivo Josipović očekuje od stranaka u Hrvatskoj da građanima objasne zašto je važno poštovati zakon (AFP)

Ako ne postoji želja da se ustavni zakon poštuje, onda ga treba mijenjati, ocijenio je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović komentirajući proteste u Vukovaru u vezi s najavljenim uvođenjem srpskog jezika i ćirilice u službenu upotrebu u tom gradu.

Josipović, kako prenosi Hina, očekuje od stranaka u Hrvatskoj da građanima objasne zašto je važno poštovati zakon.

“Ja očekujem od stranaka u Hrvatskoj, posebice od onih koji su sudjelovale u vladama, da građanima objasne koja je važnost poštivanja ustavnog zakona, a ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati”, rekao je on u Minhenu, gdje učestvuje na sigurnosnoj konferenciji.

Javno izražavanje nečijeg mišljenja jeste nešto što je demokratski, dodao je, uz konstataciju da, “naravno, treba znati za što se zalažemo”.

“Hrvatska pitanje prava nacionalnih manjina rješava se na način predviđen ustavnim zakonom, pitanje uvođenja jezika i pisma dio je programa koji je imala i prošla vlada u kojoj je SDSS [Samostalna demokratska srpska stranka] bio u koaliciji, pa i sadašnja Vlada”, kazao je Josipović.

Pupovac: Zakon se ne može mijenjati

Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS, izjavio je u nedjelju da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ne može mijenjati, jer je sastavni dio hrvatskih međunarodnih obaveza, reagirajući na izjavu predsjednika Josipovića da “ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati”.


Milorad Pupovac [Pixsell]

“Hrvatska je te obveze preuzela u vrijeme međunarodnog priznanja i pristupanja međunarodnim institucijama. Ne može se jedan zakon prihvaćati na međunarodnom, a osporavati na domaćem planu te izvan Hrvatske stvarati slika da se poštuju prava nacionalnih manjina, a ovdje ih gaziti”, rekao je Pupovac za Hinu.

Potpredsjednik SDSS-a pozdravlja što je predsjednik podsjetio da je to pitanje u programu već treće vlade koja je preuzela obaveze prijašnih vlada.

“Ustavni zakon postupno se provodi u pogledu dvojezičnosti i dvopismenosti, a netko se očito odlučio iz političkih razloga to zaustaviti i pretvoriti u političko pitanje, koje narušava međuetničke odnose, međuetničku i političku toleranciju i obnavlja ratnu retorku i atmosferu”, ocijenio je Pupovac.

Prihvatio je predsjednikov poziv političkim strankama, ali smatra da bi se uz njih i institucije države trebale suprotstaviti onima koji ne poštuju ustavni poredak i zakone Hrvatske te “nakon toliko godina od rata nastavljaju ratnu retoriku i žele Hrvatsku držati u permanentnom ratnom odnosu prema nacionalnim manjinama, u ovom slučaju srpskoj”.

“Kako drugačije protumačiti da su na skupu u Vukovaru došli ljudi u vojnim odorama i sa zastavama vojnih ratnih jedinica i pokliče da nije trebalo biti mirne reintegracije i da se sve trebalo riješiti ‘Olujom’?”, pita se Pupovac, izrazivši žaljenje što Josipović nije govorio o tome.

“Mediji su javljali da je skup prošao u pristojnoj atmosferi, no to su vrlo opasne izjave, kojih je posljedica bio napad na kafić i premlaćivanje jednog mladića”, ustvrdio je Pupovac.

Policija je u subotu navečer potvrdila da u fizičkom sukobu ispred ugostiteljskog objekta u Borovu lakše ozlijeđen 21-godišnji mještanin Borova, ali je negirala kako taj sukob ima veze sa skupom “Za hrvatski Vukovar – ne ćirilici”.

Protestni skupovi

Prema procjeni organizatora, oko 20.000 građana, mahom veterana iz skoro svih dijelova Hrvatske, demonstriralo je u subotu u Vukovaru zahtijevajući zabranu ili dugogodišnje odlaganje uvođenja srpskog jezika i ćirilice u službenu upotrebu u tom gradu.

Najavljeno je i održavanje velikog skupa u Zagrebu u aprilu ukoliko se ne postupi po tim zahtjevima.

Na skupu “Za hrvatski Vukovar – ne ćirilici” zatraženo je da hrvatska Vlada “posluša” glas Vukovaraca i odustane od provođenja zakona o pravima nacionalnih manjina u Vukovaru i uvođenja dvojezičnosti, a premijeru Zoranu Milanoviću je poručeno da “ne testira i ne izaziva vukovarske branitelje”.

Srpski jezik i ćirilica trebaju biti uvedeni kao službeni shodno ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i drugom zakonskim propisima da u mjestima u kojima živi više od trećine pripadnika neke manjine, njen jezik i pismo mogu biti službeni.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Vukovaru živi 34,87 posto Srba.

Da će se zakon poštovati više su puta potvrdili premijer Milanović i ministar uprave Arsen Bauk odgovarajući na pitanja poslanika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i drugih stranka.

Izvor: Agencije