Ministar: Gotovo nemoguće da autoput ide preko Dubrovnika

Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u utorak kako je gotovo nemoguće da Jadransko-jonska autocesta ide preko Dubrovnika.

“Promatrajući zemljopisno okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva vrlo jasna razloga”, kazao je Hajdaš.

Dončić, upitan bi li Hrvatskoj trebalo biti u interesu da autocesta ide do Dubrovnika, a ne eventualno preko susjedne Bosne i Hercegovine, pa makar to bilo za 10 ili 20 godina, ili je nama svejedno, prenosi Hina.

Dončić: Ne gurati autocestu u zaštićeni grad

“Važno je napraviti spoj na Dubrovnik u budućnosti, a ne da autocestu ‘gurnemo’ u zaštićeni grad kao što je Dubrovnik. To je apsolutno nemoguće. Sav taj projekt je dugoročan. Studije će pokazati. Ali, nakon logičnog razmišljanja, moj odgovor je bio jasan”, kazao je ministar.

Na novinarski upit jesu li točne neslužbene informacije da će Njemačka predložiti da se odustane od autoceste do Dubrovnika te da se ide preko Bosne i Hercegovine, odgovorio je: “Iz koje pozicije bi Njemačka nešto predlagala ili ne predlagala?”

Ponovio je kako je tzv. jadransko-jonska inicijativa još uvijek u fazi začetka i definiranje Jadransko-jonske autoceste nije završeno, kako će biti definirano tek studijom predizvodljivosti i utjecaja na okoliš.

Napominje i kako će Europska komisija za države nečlanice Europske unije kreirati instrument iz kojeg će te države financirati studije izvodljivosti o pravcima autoceste.

Ako studije pokažu isplativost, postoji mogućnost da se ide u gradnju produžetka autoceste između 2020. i 2030. godine, dodaje.

Ne postoji dogovor o trasi dijela Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, no ova država je zainteresirana za projekt i spremna je za dogovor s Hrvatskom kako bi se on što prije realizirao, rečeno je u utorak Hini u Sarajevu iz ureda predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevande i državnog ministra prometa i komunikacija Damira Hadžića.

Bevandino izvještaj početkom septembra

Komentirajući navode koji su se pojavili u nekim medijima kako će Jadransko-jonska autocesta na pravcu od Ploča prema Dubrovniku najvećim dijelom prolaziti kroz teritorij Bosne i Hercegovine, odnosno kroz Popovo polje, a ne kroz dubrovačko zaleđe, u uredu ministra Hadžića su kazali kako ne postoji takva odluka.

Najavili su kako bi o svemu trebalo biti razgovarano na sljedećoj sjednici Vijeća ministara, zakazanoj za 3. rujna.

Očekuje se da tada Bevanda podnese izvješće o neformalnom sastanku premijera država regije održanom u ponedjeljak u Cavtatu u ponedjeljak, gdje se, uz ostalo, razgovaralo i o mogućoj gradnji Jadransko-jonske autoceste, od Trsta u Italiji do Kalamate u Grčkoj, kao projektu od zajedničkog interesa.

Iz Bevandina ureda Hini je izrijekom potvrđeno kako o trasi Jadransko-jonske autoceste u Cavtatu nije bilo nikakva dogovora.

U Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine podsjećaju kako je jedini dokument koji se odnosi na Jadransko-jonsku autocestu odluka o financiranju projektno-studijske dokumentacije, donesena još u svibnju 2010. godine, za što je Vijeće ministara tada osiguralo 2,5 milijuna eura.

BiH čeka Hrvatsku za odluku

Ta studija je trebala utvrditi trasu buduće autoceste, no to se do danas nije dogodilo, jer se čeka na odluku Hrvatske, kazao je pomoćnik ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Izet Bajrambašić.

Izvjesno je jedino da bi buduća autocesta iz Bosne i hercegovine u Crnu Goru ulazila kod mjesta Nudo, u blizini Trebinja, no do danas se ne zna gdje bi ona ulazila u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske.

“Imamo definiranu spojnu tačku B, no ne i spojnu tačku A, i to i dalje čekamo. Pojednostavljeno rečeno, još ne znamo hoće li spoj biti u Počitelju, ili ćemo autocestu voditi iz Dubrovnika ka Trebinju”, kazao je Bajrambašić.

Spoj u Počitelju značio bi produženje “Dalmatine” preko graničnog prijelaza Nova sela – Bijača te Međugorja ka istočnom dijelu Hercegovine, odnosno prema Trebinju, dok je druga varijanta da Jadransko-jonska autocesta većim dijelom prolazi kroz dubrovačko zaleđe te se od Dubrovnika penje ka Trebinju i dalje vodi ka Crnoj Gori.

“Mi čekamo konačnu odluku Hrvatske, a sigurno je da ćemo se nakon toga sve lako dogovoriti”, rekao je Bajrambašić.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, izvjesno je jedino da bi ona svoj dio koridora na Jadransko-jonskoj autocesti gradila po modelu privatno-javnog partnerstva, jer je to sastavni dio odluke iz svibnja 2010. godine.

Mediji: Autocesta će ići kroz BiH

Crna Gora i Albanija sa zapadnom Europom bit će povezane autoputem koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, a ne kroz Dubrovnik, objavio je Jutarnji.hr.

Hrvatski portal, koji se poziva na dobro obaviještene sugovornike iz Vlade Hrvatske, kaže da je okvirni dogovor zemalja regije već postignut.

“Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1 [“Dalmatina”], ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama”, kaže izvor.

Hrvatska odustaje od autoceste do Dubrovnika, ali će postojeća Jadranska magistrala dobiti još jednu traku i biti pretvorena u brzu cestu.

Stručnjaci smatraju da je nastavak “Dalmatine” najbolje rješenje, s obzirom na oblik i širinu teritorija koji u tom dijelu pripada Hrvatskoj.

“To je, zapravo, i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu”, kaže za Jutarnji list Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Gradnja Jadransko-jonskog autoputa bila je jedna od glavnih tema sastanka premijera Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije u Cavtatu u ponedjeljak, što je uvod u konferenciju o Zapadnom Balkanu, koja će krajem ovog tjedna biti održana u Berlinu, gdje bi premijeri zajedno trebali prezentirati prijedlog stvaranja posebnog fonda za gradnju projektne dokumentacije za dio autoceste u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji.

Zajednički interes

Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je da je na sastanku dominirala tema o autocesti koja bi povezala četiri države.

“Među brojnim temama koje nas vežu, jedna se posebno ističe, a to je pitanje Jadransko-jonske autoceste. To je zajednički interes za sve četiri države, a koji još nije ostvaren. To je bila glavna tema razgovora. To je cilj koji nitko od nas još nije postigao. Druge teme razgovora odnosile su se na put prema europskim integracijama, na pomoć, odnosno podršku koju Hrvatska može pružiti svojim susjedima na putu u EU. Također smo razgovarali i o podršci Crnoj Gori prema NATO-u. Jadransko-jonska cesta je nešto što je naša bliska perspektiva. Hrvatskoj taj put financijski znači, radi produžetka trase, radi prijenosa svog transporta koji trenutačno ide preko Italije. Crnoj Gori je ovaj projekat bitan kao najbliža veza sa Zapadom, kao i Albaniji i Bosni i Hercegovini”, priopćio je Milanović.

Reakciju dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića na izjavu premijera Milanovića prenosi portal 24sata.hr:

“Slušajući izjave predsjednika Vlade Zorana Milanovića sa sastanka u Cavtatu, možemo samo zaključiti da je premijer jučer radio suprotno interesima Dubrovačko-neretvanske županije, a time i interesima Hrvatske. DNŽ je uvijek bio zagovornik Jadransko-jonske autoceste kao nužne poveznice istočne obale Jadrana s ostatkom Europe, a time i zagovornik izlaska Dubrovnika i cijelog DNŽ-a iz prometne izolacije. DNŽ kroz Prostorni plan, a Hrvatska kroz Strategiju prometnog razvoja, predviđa u Hrvatskoj dionicu autoceste Ploče – Osojnik (Dubrovnik), a nakon toga izlaz prema Bosni i Hercegovini te dalje prema jugu”, kazao je on.

“No, premijer Milanović nam poručuje da nema autoceste područjem Hrvatske nakon Ploča te čak dodaje da zna da to nas ne zadovoljava. Pitamo se kako je mogao razgovarati, ili, još gore, dogovarati trasu autoceste mimo prostorno-planskih, odnosno strateških dokumenata Hrvatske? Koji je interes Hrvatske da, nakon što je vlastitim novcem izgradila najveći dio buduće Jadransko-jonske autoceste, odustane od trase preko svoga teritorija i time odustane od rješenja dijela svoje unutarnje povezanosti?”, pita se Dobroslavić.

“Tražimo da premijer Milanović, u razgovorima sa susjednim državama i na najavljenom sastanku u Berlinu, poštuje važeći Prostorni plan DNŽ-a i važeću Strategiju prometnog razvoja Hrvatske te da se Jadransko-jonskom autocestom dubrovačko područje poveže preko teritorija Hrvatske, kako je to tim dokumentima i predviđeno”, rekao je Dobroslavić.

Povezivanje s EU-om

Crnogorski premijer Milo Đukanović razgovor s kolegama iz Hrvatske, Albanije i Bosne i Hercegovine vidi kao pozitivan korak u rješavanju infrastrukturnih problema.

“Pokušavamo da osmislimo scenarij kako nadomjestiti dugo vrijeme zaostajanja naših država za ostalim razvijenim zemljama. Zbog toga smo fokusirani na ono što vjerujemo da predstavlja važan korak. Za Crnu Goru je to, bez dileme, razvoj saobraćajne i energetske infrastrukture. U tom kontekstu je pitanje Jadransko-jonske autoceste bilo pod posebnom pažnjom našeg razgovora. To je važan koridor, koji bi trebalo da približi mogućnost konzumiranja svih evropskih dostignuća i standarda za građane naših država. Pokušat ćemo, već na konferenciji u Berlinu, da ovo predstavimo kao važno pitanje razvoja regiona”, poručio je premijer Đukanović.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ohrabren je nakon sastanka s kolegama iz regije te ističe da je Jadransko-jonska autocesta bitna za cijelu regiju.

“Ovaj susret predstavlja kontinuitet koji traje od stupanja na dužnost svih nas. Među premijerima vlada iskren odnos, koji doprinosi stabilizaciji i razvoju regije“, rekao je Bevanda te dodao da svi u regiji imaju iste prioritete, a Jadransko-jonska autocesta je projekt koji može donijeti dosta dobroga regiji i njenom uvezivanju s Europom.

“Idemo u Berlin bez ikakvih kompleksa. Pogledajte samo geografsku kartu i onda ćete vidjeti koliko je bitan ovaj koridor i koliko on dobrog donosi. Čini mi se da s ohrabrenjem idemo u Berlin”, kazao je Bevanda, dok je albanski premijer Edi Rama iskazao zadovoljstvo što će ovaj projekt povezati sve zemlje regije.

Dokumentacija bi trebala biti završena do 2020. godine, nakon čega bi se pristupilo gradnji, što znači da bi autoput mogao biti završen tek 2030. godine.

Izvor: Agencije