Ministri EU-a bez dogovora o nadzoru banaka
Ministri finansija zemalja članica Evropske unije (EU) nisu se u utorak uspjeli dogovoritio uspostavljanju novog sistema za nadzor nekoliko hiljada banaka širom EU-a, čime je ta odluka odložena za novi sastanak, koji će biti održan iduće sedmice.
Poslije gotovo četiri sata, kiparski ministar finansija Vasos Sharli, koji je predsjedavajući Eurogrupe do kraja godine, saopćio je da je potrebno više vremena kako bi se postigao sporazum o nizu pitanja, prenosi AFP.
On je za narednu srijedu zakazao održavanje novog sastanka ministara finansija EU-a.
Sporne su ovlasti Evropske centralne banke (ECB), pri čemu francuski ministar Pierre Moscovici zastupa stav da bi centralna monetarna institucija eurozone trebala nadzirati sve banke u EU, dakle i one izvan eurozone.
Njemački ministar Wolfgang Schauble naglasio je da ne može podržati rješenje po kojem bi ECB imao zadnju riječ u pitanjima nadzora.
Moscovici tvrdi da bi ECB trebao preuzeti tu ulogu u okviru novog sistema supervizije i da treba odbaciti dvojni pristup.
Dvojni sistem
“Mi nemamo ovlasti za uspostavu dvojnog sistema nadzora kojim bi nekolicina banaka bila izuzeta iz jedinstvenog sistema. ECB mora nadzirati sve banke unutar EU-a”, naglasio je on.
Njemački ministar upozorava da njemački Parlament neće dati zeleno svjetlo takvom mehanizmu.
“Pravo donošenja konačne odluke ne može biti prepušteno Upravnom vijeću ECB-a”, kazao je Schauble kolegama tokom rasprave.
Ujedno je pozvao ECB da zajamči neovisnost monetarne politike od upliva fiskalne i bankovne politike, a iskazao je i određenu sumnju u sposobnost ECB-a da nadzire hiljade zajmodavaca.
“Ponovo odlučno ističemo da je apsolutno nužno podići svojevrsni kineski zid između nadzora banaka i monetarne politike”, insistirao je njemački ministar.
Švedski ministar Andreas Borg ublažio je svoje protivljenje ustupanju uloge supervizora ECB-u.
Isti tretman
“Smatramo da se isti tretman treba primjenjivati na sve članice EU-a koje se žele priključiti Nadzornom odboru”, kazao je on uoči sastanka ministara finansija EU-a.
“Ne smije se nepošteno postupati prema zemljama koje nisu članice eurozone. Zaštitni mehanizmi moraju postojati i trebamo moći postaviti naše zahtjeve o kapitalu banaka, i to o višim iznosima potrebnog kapitala”, dodao je Borg.
Švedska nije članica eurozone, ali ima značajne bankovne interese u Finskoj, koja je uvela jedinstvenu evropsku valutu.
Stoga Stockholm želi biti ravnopravno zastupljen u ECB-u u slučaju da banka dobije nadzorne ovlasti.
Većina zemalja načelno podržava zamisao o mehanizmu nadzora banaka, ali mišljenja se razilaze oko njegove strukture i stupnja integracije bankovnih sistema radi podjele rizika i sprečavanja diskriminacije između članica eurozone i onih koje to nisu.
Izvor: Agencije