Miščević: Razviti energetski model gradnje

Ulaganje u energetsku obnovu zgrada, gradnja savremenih niskoenergetskih zgrada i primjena novih tehnologija mogu pokrenuti značajne investicije u građevinskom sektoru koje su nužne za njegov oporavak.

To je zaključeno na skupu o energetskoj efikasnosti u građevinarstvu koji je nedavno organizirala Hrvatska obrtnička komora.

Na skupu je upozoreno kako više od 80 posto građevina u Hrvatskoj ne zadovoljava sadašnje propise o toplotnoj zaštiti.

Rečeno je i kako je potencijal energetskih ušteda u građevinarstvu veliki, jer zgrade učestvuju sa približno 42 posto u ukupnoj potrošnji energije, a u onim građenim prije 1987. za grijanje se po kvadratnom metru troši 200 do 250 kilovat sati energije.

Cilj je smanjiti potrošnju na 50 do 80 kilovat sati.

Slučaj Koprivnice

„Scenarij EU je rigorozan u tom poznatom datumu 2020. i politici ‘tri puta 20 posto’. Sasvim sigurno se hitno mora, da bi zadovoljili tim zahtjevima, prijeći na daljnje unapređenje propisa o toplinskoj izolaciji i tu je najveći potencijal energetska obnova“, rekao je za Al Jazeeru arhitekta prof. Ljubomir Miščević.

Kako on kaže, kada je riječ o energetskoj efikasnosti, rezultati EU su poznati i zemlje regije žele da se u što kraćem vremenu pridruže tim rezultatima.

„Ako gledamo i najnapredniju gradnju, ako gledamo pasivnu kuću kao vrlo nisko-energetski ili gotovo nulti energetski model gradnje, u Hrvatskoj imamo 15 takvih kuća, a u pojedinim susjednim zemljama koje su članice EU, primjerice Bugarska, Rumunjska, Mađarska, nije ni takvo stanje. Ono što smo postigli u najnaprednijoj gradnji to je slučaj Koprivnice, gdje se višestambena zgrada, sada već druga, izvela u sklopu standarda socijalne stanogradnje na energetskom standardnu pasivne kuće“, objasnio je Miščević.

Prema njegovim riječima, samoodrživost je budućnost koju živimo, jer energetska samoodrživost danas je moguća u puno većoj mjeri nego ikada prije.

„To je rezultat tehnološkog razvoja, ali i to je isto tako rezultat što se financiranje napredne zelene gradnje i počinje financirati tzv. zelenim novcem, čije je porijeklo jasno“, dodao je on.  

Izvor: Al Jazeera