Mladi masovno traže posao van Makedonije

Skoplje: Makedonci odlaze u zemlje Zapadne Evrope, a dobar dio njih i u SAD (Al Jazeera)

Piše: Admir Fazlagić

SKOPLJE – Mladi Makedonci masovno  svakodnevno napuštaju zemlju. Odlaze u zemlje Zapadne Evrope, a dobar dio njih i u SAD. Glavni razlog koji navode je – visoka nezaposlenost u Makedoniji. Oni što odu, ulažu napore da vani obezbijede stalni boravak, a time i kvalitetniji život.

Oko 230.000 građana, prema posljednjim zvaničnim podacima, napustilo je zemlju u posljednjoj deceniji. Njih više od 170.000 izborilo se i obezbjedilo boravak u zemljama Evropske unije, najviše u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.

Anel Tahirović je mještanin Gornjeg Orizara kod Velesa. Ima 21 godinu. Tri godine nakon završetka srednje ekonomske škole nije uspio naći posao. Nada se da će posredstvom jedne agencije uspjeti da otputuje u SAD i da se zaposli, bar kratkoročno.

Usavršavanje studenata

Veliki broj ljudi je upravo posredstvom  putničkih i agencija za zapošljavanje, otišao i počeo raditi vani.

“Nažalost, nisam mogao sebi priuštiti da studiram. Završio sam srednju ekonomsku školu u Velesu, dobro govorim engleski i njemački jezik.Tri godine sam prijavljen kao nezapošljen u Zavodu za zapošljavanje, ali nijednom nisam dobio ponudu za posao. Izlaz iz ove teške situacije tražim vani, daleko, u SAD-u. Upravo sam danas bio na razgovoru u agenciji Couzon, nadam se da ću posredstvom ove agencije uspjeti da nađem posao jer očito ovako više ne mogu “, nada se Tahirović.

Ima i studenata koji rade na svom usavršavanju i žele da steknu vještine, sposobnosti i iskustvo kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Angleda Janevska je jedna od njih. Dobila je stipendiju za usavšavanje njemačkog jezika. Vjeruje da će joj to biti od velike koristi.

“Rad u inostranstvu je jedan tip dobrog iskustva.  Također, mogu nadograditi svoje vještine, naučiti nove stvari koje nisam znala. Time postajem dobra konkurencija na tržištu rada. Imam veće šanse za uspjeh.Ukoliko postoji bilo kakva mogućnost da ostanem tamo, svakako da bi to bilo odlično, zbog toga što su bolji uslovi za rad, veće poštovanje prema radnicima od strane poslodavaca.”

Milan Stanojević je iz Srbije, student treće godine na Ekonomskom fakultetu u Skoplju. Kaže da u SAD ide kako bi upoznao novu zemlju, nove ljude, stekao nova iskustva.

“Odlučio sam da idem za Ameriku zato sto želim da upoznam njihovu kulturu i njihove običaje. Tamo ću da radim kao konobar, to je prilika za novo iskustvo…Novac i zarada mi nisu na prvom mjestu.“

Direktor agencije za privremena zapošljavanja ,,Partner“ iz Skoplja Rade Nenadić alarmira da stanje na tržištu rada, kao i način razmišljanja omladine, nisu pravilni. Smatra da rad u inozemstvu nije pravo rješenje, a da obrazovanje omladine nije u skladu sa zahtjevima i potrebama obrazovnih profila na tržištu.

“Ponude za posao koje nudi naša agencija mladima ovdje nisu atkraktivne jer je tržište rada u Republici Makedoniji  prezasićeno zanimanjima iz društvenih djelatnosti, kao što su pravnici, filolozi, pedagozi. Sve ono što je neproizvodno. S druge strane, postoji deficit proizvodnjih zanimanja, a visokim obrazovanjem.Tu se izdvajaju mašinski i elektro inžinjeri, informatičari i programeri. Ostatak se svodi na ona  zanimanja kojima se mladi ne žele baviti, odnosno ne znaju i ne uče o tome, a to su radnička ili majstorska zanimanja profila bravara, limara, vodovodžija,instalatera struje, montera gips kartona…”

Borba za egzistenciju

Nenadić dodaje da realno ne postoji veliki odliv mozgova iz Makedonije, jer za odliv mozgova trebamo smatrati vrhunski i dokazani visokoobrazovani kadar.

“Smatram da postoji svojevrsna fama oko tzv. velikog odliva mozgova iz naše zemlje. To što je pola zapadne ili istočne Makedonije na privremenom radu u inozemstvu, ne možemo reći da je za odliv mozgova već borba za golom egzistencijom. Oni tamo za veću plaću rade poslove koje ne bi obavljalji ovdje . Kada bi u našoj zemlji i zemljama Balkana plaće bile veće ili bar jednake sa činovnicima uposlenim u javnoj administraciji, tad bi postojao interes mladih da obavljaju i fizički teške poslove“, dodaje Nenadić.

Nenadić navodi da je poremećen sistem vrijednosti:

“Kada shvatimo da radnici igraju veliku ulogu u našem društvu i budu plaćeni kako zaslužuju, tad možemo očekivati da će se broj iseljenika iz Makedonije zbog ekonomskih razloga, odnosno zbog niskog ličnog dohotk, biti znatno manji.”

Jedan od glavnih problema mladih pri zapošljavanju je zahtjev za minimalno radon iskustvo od dvije godine.

“Mladi relativno brzo počinju da doprinose u ostvarivanju ciljeva i zadataka na radnom mjestu ili organizaciji u cjelosti”, ističe profesor menadžmenta ljudskih resursa na Ekonomskom fakultetu u Skoplju Dr. Ljupčo Eftimov. “Transfer teoretskih znanja u praksui, pored ličnih karakteristka uposlenika, u najvećem dijelu ovisi od klime i kulture koja se njeguje u organizaciji, podsticanju kreativnosti uposlenih i priznanju i nagrađivanju dobrih ideja ili poboljšanju radnih procesa. Ubuduće će trebati da se ozbiljno radi na obučavanju mentora u kompanijama.”

Općenito, problem na tržištu rada profesor Eftimov vidi u lošem planiranju obrazovnih profila, pa se tako kreiraju kadrovi kojih ima previše, na račun deficitarnih. Ništa manji problem je, prema njegovim riječima, nedovoljna suradnja kompanija i visokoobrazovnih institucija.

Zabranjene informacije

“Svakodnevno slušamo od studenata da, kada se obrate institucijama u vezi nekih studentskih istraživanja ili za neke najbanalnije informacije, dobijaju odgovor da im je zabranjeno da daju informacije, da treba upravni ili nadzorni odbor dati oficijalnu saglasnosti i sl. A, kasnije, isti ti biznismeni su najglasniji da kadar ne zadovoljava i ne ispunjava određene kriterije. Na sreću, veći broj savremenih i modernih kompanija void mlad i visokoobrazovan menadžemnt koji savršeno raumije ove potrebe za suradnju i izlaze u susret našim studentima, kazuje profesor Eftimov.

U Makedoniji je trećina ljudi nezaposlena, oni koji su u radnom odnosu uglavnom nisu zadovoljni kako ih tretiraju poslodavci i žive od danas do sutra, a oni koji bi tek trebali graditi karijeru, traže način kako otići van države.

Izvor: Al Jazeera