MMF prognozira nastavak ekonomskog rasta u Evropi
Ekonomski rast na evropskom kontinentu nastavlja se i jača, došlo je od uravnoteženja različitih rizika, ali brojni izazovi i dalje ostaju pa donositelji političkih odluka moraju iskoristiti priliku i započeti oporavak te učvrstiti izglede za nastavak napretka, za što je bitan preduvjet jačanje vladavine prava, sažetak je jesenske analize Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o ekonomskim perspektivama regije, predstavljene u ponedjeljak u Sarajevu.
Zamjenik voditelja MMF-ovog odjela za Evropu Emil Stavrev istaknuo je na predstavljanju novog izvještaja kako je snažan ekonomski zamah, vidljiv proteklih godina, nastavljen i u 2017. pa je MMF revidirao svoje ranije ovogodišnje prognoze u prilog dodatnog rasta.
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na evropskom kontinentu za ovu godinu je projiciran na 2,4 posto, što je značajan napredak u odnosu na 2016. godinu kada je taj rast bio 1,7 posto.
Za 2018. godinu također je predviđen rast BDP-a pa bi on trebao biti na nivou od 2,8 posto.
Stavrov je posebno istaknuo kako je, prema procjenama, ekonomski oporavak na evropskom kontinentu imao pozitivan utjecaj i na ostatak svijeta, a nisu ga uzdrmali ni politički šokovi poput Brexita, pokušaja državnog udara u Turskoj ili ishod prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora.
Kako smatraju analitičari MMF-a, važno je to što su stope nezaposlenosti u mnogim evropskim državama sada ponovo na nivou na kojoj su bile prije izbijanja globalne recesije 2008, a u nekima od njih bilježi se i značajan rast plata.
Preporuka MMF-a ‘novoj Evropi’
U razvijenim evropskim državama rast plata je zabilježen na nivou od dva posto, podatak je kojega je naveo Stavrev, istaknuvši kako je u većini država-članica EU iz centralne i istočne Evrope, u koje ubrajaju i Hrvatsku, rast plata i veći od rasta produktivnosti.
U tom elementu krije se i jedan od srednjoročnih rizika, kako ga vide u MMF-u, jer bi takav rast plata kojeg ne bi pratila odgovarajuća produktivnost mogao ugroziti konkurentnost istočnoevropskih država na evropskom, ali i globalnom tržištu.
Drugi rizični element, kako upozorava analiza MMF-a, ostaju nejasnoće povezane s posljedicama izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, baš kao i rastući protekcionistički trendovi i geopolitički rizici.
Preporuka MMF-a državama, kako su je nazvali, “nove Evrope”, odnosno sredonjoevropskim i istočnoevropskim državama je pažljivije usklađivanje monetarne i fiskalne politike sa strukturalnim reformama kako bi se sačuvala konkurentnost na tržištu i povećala efikasnost javnog sektora.
Za Evropsku uniju u cjelosti ključne su preporuke o “jačanju arhitekture” u finansijskom smislu, jer je procjena kako je potrebno istovremeno djelovanje u rješavanju otvorenih pitanja u bankarskom sektoru i provedbi fiskalnih pravila u eurozoni.
“Eurozona mora dovršiti svoju arhitekturu, a to znači zaokruženje bankarske unije, jačanje njenih fiskalnih kapaciteta kako bi se oduprijeli šokovima i jačanje jedinstvenog tržišta kapitala kroz strožiju provedbu fiskalnih pravila u eurozoni”, kazao je Stavrev.
Jorg Decressin, zamjenik direktora Evropskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je kazao kako je osiguranje daljeg ekonomskog rasta u Evropi, a posebno u zemljama centralne i istočne Evrope, nemoguće zamisliti bez boljeg pravosuđa i osiguranja poštivanja zakona čiji je cilj zaštititi imovinu i ulaganja.
“Reforma pravosuđa i obuzdavanje korupcije ključni su reformski prioriteti”, kazao je Decressin.
Izvor: Agencije