MMF: Spor rast ekonomskih kretanja u regiji

Međunarodni monetarni fond predstavio je detaljan izvještaj o ekonomskim kretanjima u jugoistočnoj Evropi.

Nepobitna činjenica je da će ovu godinu obilježiti sporiji rast zbog katastrofalnih poplava, koje su naročito pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Međutim, naredne godine zemlje regije, barem kako kažu cifre, iščekuje svojevrsni bum i jak ekonomski rast.

Makedonija je najuspješnija, drugu godinu zaredom moći će se pohvaliti najvećim ekonomskim rastom u balkanskoj regiji, i to od 3,4 posto.

Poplave usporile rast

Razočarati neće ni 2015. godine, kada očekuje rast bruto društvenog proizvoda od 3,6 procenata, ali tada će joj se već približiti susjedne države.

Za petama joj je Crna Gora, koja zauzima drugo mjesto, s rastom od 2,3 posto u ovoj i 3,4 posto u narednoj godini.

Bosna i Hercegovina će se, zbog katastrofalnih poplava ove godine, morati zadovoljiti rastom od samo 0,7 procenata, ali MMF smatra da će sanacije šteta, koje će donijeti investicije i nova zapošljavanja, taj rast već slijedeće godine upeterostručiti, na 3,5 posto.

S druge strane, zbog poplava će Srbija godinu završiti s negativnim ekonomskim rastom od minus 0,5 posto, ali već naredne će imati rast od jedan posto.

U najgoroj je situaciji i posljednje mjesto zauzima Hrvatska, koja očekuje BDP od minus 0,8 posto i umjeren ekonomski rast naredne godine od samo pola procenta.

Privatizacija i rekonstrukcija

S druge strane, iz Svjetske banke očekuju blagi rast ekonomije Hrvatske i Srbije, kao i izlazak iz recesije tek naredne godine.

“Mislim da će dugoročna prognoza za Srbiju zavisiti od ozbiljnosti koju posvećuje Vlada nad reformama, uključujući privatizaciju i rekonstrukciju preduzeća, ali i stavljanje visokog fiskalnog duga pod kontrolu”, kazala je direktorica Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein.

Direktorica Svjetske banke za Srednju Evropu i Baltičke države Mamta Murthi kaže kako traje dijalog ove institucije i hrvatskih vlasti.

“Imamo program putem kojeg pružamo kako tehničku, tako i finansijsku pomoć. Naši savjeti su duže vrijeme isti – država se treba suočiti s deficitom javnog sektora, ali mora i osigurati klimu za poslovanje”, istakla je.

Izvor: Al Jazeera