Moguć proces u Strazburu: SDA ne odustaje od izmjene imena Republika Srpska

Stranka demokratske akcije (SDA) zauzela se, na sjednici stranačkog predsjedništva, “za odlučne i konkretne mjere na poboljšanju položaja Bošnjaka i Hrvata u bh. entitetu Republika Srpska”.

“Ako se ne promijeni odnos vlasti u tom entitetu prema Ustavom zagarantovanim pravima Bošnjaka i Hrvata, ovlašteni predlagači iz SDA će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ili će biti pokrenut postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, kako bi se u naziv ‘Republika Srpska’ unijela imena druga dva konstitutivna naroda u BiH”, najavio je Edin Ramić, član Predsjedništva SDA i aktualni federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, u obraćanju novinarima nakon sjednice.

Još je rekao i kako će SDA tražiti temeljitu reformu pravosudnog sistema BiH, kao i transformaciju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i njegovih nadležnosti, kako bi se “vratilo povjerenje građana u cjelokupni pravosudni sistem”.  

“Imenovanjem Gordane Tadić na poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH je dovršen proces protuustavnog odstranjivanja Bošnjaka sa čelnih pozicija u pravosuđu. U vrijeme kada je obavljala funkciju v. d. glavnog tužioca zaustavljen je proces sankcionisanja odgovornih za neustavni referendum povodom obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske i počeo je proces masovnog hapšenja i procesuiranja komandanata Armije RBiH kako bi se napravio vještački etnički balans u procesuiranju ratnih zločina.

To su očigledno bile glavne reference i zasluge za njeno imenovanje na ovu funkciju. Više je nego jasno da je većinski broj članova Visokog tužilačkog i sudskog vijeća puki provoditelj politika koje Bošnjake iz navedenih razloga žele ukloniti iz vrha pravosuđa i spriječiti da se Tužilaštvo BiH odlučnije obračuna sa korupcijom”, rekao je Ramić.

Kritike političkim predstavnicima Hrvata

SDA smatra, nastavo je, da “OHR i Vijeće za implementaciju mira (PIC) moraju pokrenuti i konačno ispuniti obaveze iz mandata koji im je povjeren, spriječiti diskriminaciju, zaustaviti nasrtaje na Bosnu i Hercegovinu i sve očiglednije ugrožavanje mira”.

“Negiranjem presuda međunarodnog suda dodatno se narušava povjerenje među narodima u BiH. Korak ka izgradnji povjerenja predstavljao bi odricanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) od naslijeđa udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), koji je – kako je presuđeno – imao za cilj stvaranje etnički čistog entiteta.

Zbog toga, HNS-ov poziv na administrativno-teritorijalno prekrajanje BiH, na temelju poricanja i glorificiranja UZP-a, predstavlja svjesno otežavanje dijaloga potrebnog za provođenje reforme izbornog sistema”, naveo je Ramić.

Potrebna politička volja

SDA vjeruje da se u narednih sedam do deset dana može završiti proces konstituiranja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ukoliko postoji politička volja, rečeno je nakon sjednice stranačkog predsjedništva.

“Ako se to ne desi, stari saziv Doma naroda može odobriti Prijedlog budžeta Federcije BiH, koji je usvojio Predstavnički dom. Na taj način ne može se desiti kolaps u Federaciji BiH”, potvrdio je Ramić.

SDA će, kako je rekao, nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom se ta pravosudna institucija proglasila nenadležnom u vezi s apelacijom Kluba zastupnika SDA po pitanju upute Središnjeg izbornog povjerenstva (Centralne izborne komisije) nastaviti sudjelovati u izboru delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u skladu s osporenom uputom koja je privremenog karaktera.

“Međutim, kod usvajanja izmjena Izbornog zakona u vezi s izborom delegata, SDA će insistirati isključivo na izmjenama koje su u skladu s odredbama Ustava Federacije BiH”, najavio je Ramić.

Popis iz 2013. ili 1991. godine?

Prethodno se Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nenadležnim u odnosu na apelacije zastupnika Stranke demokratske akcije u vezi s uputom o popuni Doma naroda parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Središnje izborno povjerenstvo je prije mjesec dana donijelo odluku da se za raspodjelu mandata u Domu naroda federalnog parlamenta koristi popis iz 2013.

Apelaciju Ustavnom sudu na tu odluku uputilo je 27 zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, smatrajući da je raspodjela mandata u Domu naroda morala biti donesena prema popisu iz 1991, a ne prema onom iz 2013, jer “Aneks 7” Dejtonskog sporazuma nije proveden.

Apelaciju na uputu CIK-a uputila je i Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, ali tu apelaciju Ustavni sud nije ni razmatrao.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 7. listopada, a zakonodavna vlast na federalnom i državnom nivou nije konstituirana jer se političari ne mogu dogovoriti o izmjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, što je i preduvjet za rješavanje tog problema.

Izvor: Al Jazeera i agencije