Moore: OSCE neće sarađivati sa Fikretom Abdićem

Ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za agenciju Anadolija rekao je kako neće sarađivati sa novoizabranim načelnikom bosanskohercegovačke Općine Velika Kladuša Fikretom Abdićem, jer se radi o ratnom zločincu.

„Stavio sam Veliku Kladušu na stranu. Vi znate kakav sam ja čovjek i diplomata i moram to javno da kažem. Nije meni uopće prihvatljivo imati veze i odnose sa osuđenim ratnim zločincima ni u kakvom slučaju. Ni primiti povelje sa njima, ni razgovarati sa njima dok su izabrani načelnici. Nije dobro da je to moguće u 21. vijeku, da osuđeni ratni zločinac može da bude i kandidat, a ne čak i izabran. Rješavanje tog pitanja treba da bude viši prioritet“, kazao je ambasador Moore.

Misija OSCE-a u BiH odbila je primiti priznanje Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska povodom 20. godišnjice njegovog postojanja upravo iz razloga što su ista dodijeljena osuđenim ratnim zločincima Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću.

Moore kaže kako se presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura moraju sprovesti i ispoštovati.

„Činjenica jeste kako postoji ogromna razlika između tih europskih, međunarodnih standarda i Dejtonskog sporazuma u BiH. U BiH imate konstitutivne narode i u entitetima nije situacija ravnopravna. Ako si Bošnjak u RS-u ne možeš da budeš kandidat za Predsjedništvo BiH. Ako si Srbin u FBiH ne možeš da budeš kandidat. Ako si Jevrej ili Rom, Crnogorac ili Jugosloven ne možeš nikako da budeš kandidat ni u jednom ni u drugom entitetu. Svi, kada to saznaju, svi koji to shvataju, razumiju da je to pogrešno. To uopće nije u skladu sa međunarodnim standardima“, rekao je Moore.

Ustavno pitanje

Na Europskoj Uniji je, navodi, da odluči kada i u kojoj fazi bi BiH morala to riješiti.

„To jeste izazov i prioritet svih nas u međunarodnoj zajednici, ali to je ustavno pitanje. I veoma bitno je ponoviti: Ustav jeste samo u domaćim rukama, političara u BiH. Niko u međunarodnoj zajednici ni u Briselu, ni u Washingtonu, ni Moskvi, Zagrebu, Beogradu ni u Ankari ne može promijeniti Ustav BiH. Samo domaći politički lideri u BiH, demokratskim putem, odnosno konsenzusom, to mogu riješiti. Kada nema konsenzusa, kada nema napretka sa domaće političke strane, neće biti tih promjena. Onda put ka integracijama, prosperitetu će biti sve duži i teži“, poručio je Moore. 

Istakao je kako želi vidjeti da BiH ispunjava sve svoje uvjete prema OSCE-u. U kontekstu toga, naglašava Moore, najbolji put ka tom cilju jeste europski put, put ka integracijama.

„Naravno, to jeste i državna politika sva tri člana Predsjedništva BiH. Veoma važno je da je BiH napredovala na tom putu, da je bliža EU. Spisak pitanja, odnosno Upitnik je nešto što BiH mora u bliskoj budućnosti završiti. Nadam se uspješno. Nadam se da će to moći uraditi tokom iduće godine. Što se tiče sljedećih koraka, ne mogu govoriti u ime Delegacije EU u BiH, to zavisi od država članica EU, od Evropskog vijeća u Briselu, ali želimo da vidimo da BiH ide sve više naprijed. Misija OSCE-a u BiH jeste tu na raspolaganju svim Bosancima i Hercegovcima, da bi BiH imala sve više prosperiteta, stabilnosti, poštovanja prema ljudskim pravima, obavezno susjedima i komšijama. Sve je to moguće u okviru državne politike koja uključuje i evropsku budućnost za BiH“, smatra Moore. 

Što se tiče spajanja lokalnih i općih izbora, navodi ambasador Moore, može da bude i više javnih debata o toj temi.

Tragedija Mostara i Stoca

To što izbora u Mostaru nema više od osam godina Moore kaže, ne da je žalosno, nego da je tragedija. Građani ni na lokalnim izborima 2016. godine nisu mogli izabrati ni gradonačelnika ni vijećnike u Gradskom vijeću Mostara, dodaje on.

„To je nedostatak demokratije. Lako mi je da kažem da ta situacija nije prihvatljiva. Ali, jeste ista situacija više od osam godina uprkos svega što smo mi rekli iz međunarodne zajednice. Bilo je puno pokušaja i domaćih vlasti, političara uz pomoć, podršku međunarodne zajednice i uoči lokalnih izbora 2016. da se to riješi. Bilo je nekoliko pozitivnih koraka. Nije to nešto u tome da Misija OSCE-a igra vodeću ulogu. Naravno, razne ambasade SAD-a, Velike Britanije, Ured visokog predstavnika su uložili puno snage u rješenje Mostara. Nadamo se da će, ipak, i politički lideri mislim najviše predsjednici vodećih stranaka u Mostaru, HDZ-a BiH i SDA, da bi mogli naći neko rješenje. Naravno, mi živimo u demokratskom društvu i rješenje mora uključiti i sve Mostarce i Hrvate i Bošnjake i Srbe. Ja mislim da je to pitanje ipak za političke lidere“, rekao je Moore. 

Sumnja, kaže, iako jeste to u skladu sa Ustavom i zakonima, kako će Ustavni sud BiH odvojeno naći neku odluku za Mostar. Smatra, kao i njegove kolege u međunarodnoj zajednici, kako bi domaći politički lideri, posebno predsjednici SDA i HDZ-a BiH, morali naći neki kompromis u korist svih Mostaraca.

„Situacija u Stocu je veoma zabrinjavajuća. Kada smo čuli 2. oktobra o događajima u Stocu tokom izbora mi smo veoma brzo reagovali i imali smo negativne zaključke da je to mogući izvor veće krize. Jasno je svima da već godinama postoji mnogo tenzija u Stocu. Imaju i oni taj veoma užasan fenomen dvije škole pod jednim krovom. Nije to jedina općina u FBiH u kojoj je to problem, ali ipak nešto oštrije, komplikovanije nego u drugim, čak i susjednim općinama u Hercegovini. Iz svih tih razloga mi zajedno sa drugim kolegama iz međunarodne zajednice smo planirali biti prisutni tokom izbornog dana u Stocu. Da budem jasan, bilo je i puno domaćih posmatrača, Misija OSCE-a u BiH nije imala posmatrače, ali prisutni smo bili kao i svaki dan. Vi ste nas mogli naći svugdje na svakom ćošku BiH. Kada smo saznali o tim događajima, nisam sudija, ni istražitelj, ni pravnik, ali moram da kažem bilo je puno krivice i ne samo na jednoj strani. To je nešto što je dokazala Centralna izborna komisija BiH. Ja se plašim da neće biti tako lako ponoviti, popraviti te izbore. Kao što smo rekli i tada, demokratija je bila ukradena od Stočana“, smatra Moore.

Izvor: Agencije