Moskva će uzvratiti na vojne poteze NATO-a

Rusija je najavila 'recipročne protumjere' za poteze NATO-a (Reuters)

Rusija će na odgovarajući način odgovoriti na sve intenzivniju vojnu aktivnost Sjevernoatlantske alijanse na ruskim granicama, izjavio je ruski ambasador pri NATO-u Aleksandar Gruško.

On je ukazao na to da NATO gotovo neprestano provodi vojne vježbe duž ruske granice i jača mornaričke snage u Baltičkom i Crnom moru, prenijela je agencija Tass.

“Uvjeren sam da vježbe NATO-a duž naših granica ne mogu proći bez našeg vojno-tehničkog odgovora”, rekao je Gruško, prenosi Tanjug.

Ranije je objavljeno da, zahvaljujući povećanom finansiranju iz Sjedinjenih Američkih Država, NATO planira najveće gomilanje vojne moći u istočnoj Evropi od Drugog svjetskog rata kako bi odvratio Rusiju, ali će odbaciti zahtjev Poljske za osnivanjem trajnih baza.

Zabrinut da bi Rusija, nakon pripajanja Krima prošle godine, mogla napasti Poljsku ili baltičke zemlje, zapadni vojni savez želi osnažiti odbranu svojih istočnih granica, ali trajnim stacioniranjem snaga ne želi prkositi Kremlju.

Ministri odbrane NATO-a počet će ove sedmice s izradom planova za složenu mrežu manjih položaja na istoku, rotacije snaga, redovnih vojnih vježbi i postavljanja opreme za snage za brzo djelovanje.

Te snage uključuju zračne, pomorske i jedinice za specijalne operacije do 40.000 pripadnika, prenosi Hina.

Obnova dijaloga

Očekuje se da će saveznici ponuditi Moskvi obnovu dijaloga u okviru Vijeća NATO – Rusija, koje se nije sastalo od 2014. godine, kako bi se izbjegli iznenadni događaji ili nesporazumi, rekao je visoki diplomata NATO-a.

Planovi SAD-a da učetverostruči iznos za odbranu u Evropi na 3,4 milijarde dolara u 2017. godine u središtu su strategije nastale kao odgovor na rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krima 2014. godine.

Ta je mjera potvrda govora američkog predsjednika Baracka Obame u Estoniji 2014. godine, kada je rekao da će NATO pomoći zaštiti nezavisnosti tri baltičke zemlje koje su decenijama bile dio Sovjetskog saveza.

Litvanski ministar odbrane Juozas Olekas otvoreno je nazvao Rusiju prijetnjom svojoj zemlji, no brojne evropske zemlje u NATO-u nikako ne žele uznemiriti svog najvećeg opskrbljivača energijom.

Zbog te zabrinutosti diplomate u NATO-u kažu da Savez neće biti za osnivanje trajnih baza u Poljskoj, koja ima historijski loše odnose s Rusijom.

“Ja sam veliki zagovornik odvraćanja i jačanja naše fleksibilnosti, ali mislim da je to najbolje činiti na racionalan način”, rekla je holandska ministrica odbrane Jeanine Hennis-Plasschaert.

I generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je da se “neće dati uvući u utrku u naoružanju”.

Rusija je dala jasno do znanja da će svaki potez kojim se infrastruktura NATO-a približava njenim granicama smatrati prijetnjom te je najavila “recipročne protumjere”.

Izvor: Agencije