Most – stranka koja je potresla Hrvatsku

Pitanje je kako uopće definirati Most - Jesu li desni centar, ideološki neodređeni populisti, prikriveni klerikalci, anarhisti... (Al Jazeera)

Nakon prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj, sve relevantne političke stranke požurile su proglasiti pobjedu. Iako u skoro svim velikim gradovima i županijama još predstoji bitka u drugom krugu za gradonačelnike i župane, lideri su rezultate svojih stranaka brže-bolje nazvali „fantastičnima“ „senzacionalnima“ i „nikad boljima“.

Tako su učinili i čelni ljudi Mosta, stranke koja se prije pet godina pojavila takoreći nitokuda i za kratko vrijeme uspjela se poput klina usjeći između HDZ-a i SDP-a, praktički postavši trećom političkom snagom u zemlji.

Metković ne smije pasti!

Glavni tajnik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je nakon prvog kruga lokalnih izbora da je stranka ostvarila „fenomenalan rezultat“ i potvrdila svoj izlazak iz regionalnih okvira. ‘Ni sami ne možemo vjerovati što smo napravili. Od četiri županijska vijećnika prije četiri godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sada ih imamo preko 70 diljem Hrvatske’, rekao je.

Most je doista u te četiri godine od lokalne liste iz malog Metkovića postao stranka koja je u proteklih godinu i pol silno utjecala i ambiciozno krojila nacionalnu politiku, sve do nedavnog raskola s HDZ-om. Gledajući je iz tog ugla, kao već etabliranu stranku, Most je na lokalnim izborima posrnuo u mnogim srednama.

Jest da se uglavio kao treća ili četvrta snaga u gradovima poput Splita, Osijeka, Zadra i Šibenika te da su Mostovi kandidati za župane ušli u drugi krug izbora u tri županije, među kojima i onoj najvećoj, Splitsko-dalmatinskoj. No, isto tako, u dosta velikih i politički relevantnih sredina nisu došli ni do izbornog praga – u Varaždinu, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Puli…

U Zagrebu je njihov kandidat za gradonačelnika prošao vrlo loše, a nisu osvojili nijedan mandat u Gradskoj skupštini. Uzimajući sve to u obzir, rezultat Mosta je daleko od „fenomenalnog“.

K tomu, u drugom će krugu lokalnih izbora voditi bitku u ‘rodnom mjestu’ stranke, Metkoviću, gdje je kandidatkinja Mosta u prvom krugu dobila tek 182 glasa više od HDZ-ovog kandidata. Za HDZ, koji je s Mostom zaratio ‘na nož’ bila bi to golema simbolična pobjeda, a Mostu strahovit, možda i kobni udarac političkom kredibilitetu izgrađenom proteklih godina.  

Kako biti opozicija na vlasti

Most je potekao iz tog gradića u delti Neretve, gdje je prije četiri godine svrgnuo dotad godinama nedodirljivog ‘gospodara’ grada i čitave doline Stipu Gabrića Jamba. Mostovci predvođeni mladim i karizmatičnim Božom Petrovom potom su krenuli u pohod na Zagreb mudrom procjenom da se duopolu HDZ-a i SDP-a valja suprotstaviti sinergijskim okupljanjem nezavisnih lista i tako privući birače kojima je bilo dosta korumpiranih i kompromitiranih ‘starih’ političkih stranaka. Na toj platformi, idejni začetnici Mosta okupili su niz takvih lista iz cijele Hrvatske u stranku Most nezavisnih lista. Čudo se dogodilo na parlamentarnim izborima 2015. godine na kojima je Most osvojio 19 mandata (doduše, ubrzo ih je zbog nesuglasica izgubio čak sedam) postavši faktor bez kojeg HDZ i SDP nisu mogli formirati vlast.

Most je u zimu 2015, nakon iscrpljujućih poslijeizbornih pregovaranja i usprkos mnogo puta ismijanoj ovjeri izjave Bože Petrova kod javnog bilježnika da neće ni s HDZ-om ni s SDP-om, ipak izabrao koaliciju s HDZ-om. Raskidanju iste kumovao je već u ljeto 2016. nakon pritiska na tadašnjeg potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je zatim podnio ostavke i udaljio se od politike. Nakon prijevremenih izbora u rujnu prošle godine, Most je opet došao u priliku da bude prevaga za formiranje vlasti te postavljanjem uvjeta bira koalicijskog partnera. Opet je izabran HDZ, ovoga puta s novim šefom Andrejom Plenkovićem. Trzavice među partnerima – jer Most se većinu vremena postavljao kao opozicija na vlasti – kulminirale su nakon izbijanja krize u Agrokoru. Držeći neodrživim da ministar financija bude čovjek koji je u Vladu došao iz Agrokora i koji se zbog toga izuzeo iz donošenja odluka toj kompaniji, Most je uskratio podršku Zdravku Mariću na kojoj je inzistirao premijer Plenković. Stoga je šef HDZ-a ekspresno izbacio Mostove ministre iz Vlade i razvrgnuo koaliciju. 

Oni su ‘lovci na skalpove’

Pitanje je kako uopće definirati Most. Jesu li desni centar, ideološki neodređeni populisti, prikriveni klerikalci, anarhisti…? Uklapaju li se u postpolitički obrazac zbrda-zdola okupljenih stranka bez ideologije, na tragu, primjerice, Macronove stranke En marche! u Francuskoj koja je najprije postigla izborni rezultat, a zatim krenula graditi stranačku strukturu?

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je Most protestni pokret koji je propustio priliku transformirati se u racionalnu političku stranku.

„Riječ je o desnom pokretu, koji se oblikovao kao svojevrstan ‘izvorni, nekorumpirani HDZ’ i u onom dijelu Dalmacije koji uglavnom nije na obali, u manjim gradovima i trgovištima, okupio biračko tijelo koje je željelo natrag taj inicijalni HDZ iz vremena dok je on još uglavnom bio nestrukturirani pokret. Imali su priliku transformirati se u konzervativnu stranku, jasno definirati svoju ideološku poziciju i biračko tijelo kome se obraćaju, a priliku za to, koja im je bila pala s neba, predstavljao je prethodni hrvatski premijer Tihomir Orešković“, kaže Gjenero, dodajući da je glavno političko oruđe Mosta njihova populistička „borba protiv elita“ zaogrnuta navodnim „moralnim imperativom“.

S druge strane, komunikacijski stručnjak Krešimir Macan drži da je Most pozitivna pojava na hrvatskoj političkoj sceni jer je prisilio velike stranke da se ne bave samim sobom, već potrebama građana.

„Nedostatak iskustva i ljudi doveo je do toga da su izašli i iz druge vlade koju su prije toga složili. Koalicijska politika je politika kompromisa i ako to ne naučite prijeti vam nestanak“, kaže Macan.

Imali su dvije prilike, hoće li i treću?

Priča oko Mosta obavijena je i velom tajne. Tvrdi se da iza tog projekta stoje mnogo moćnije sile: od Katoličke crkve i s njom povezane udruge ‘U ime obitelji’ pa do ljudi navodno bliskih bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću kakav je, recimo, moćni tajkun Branko Roglić. A na letargičnu političku scenu djelovao je poput cunamija: mali potres u Metkoviću donio je veliki plimni val do Zagreba.

Kada su mostovci došli na Markov trg (u jednom trenutku čak četiri člana Vlade bila su iz malog Metkovića) krenuli su zahtijevati i uvjetovati reforme u rasponu od ukidanja povlastica političarima do ukidanja županija. Krenuli su i redom rušiti Tomislava Karamarka, Zorana Milanovića, gazde hrvatskog nogometa Zdravka Mamića i Davora Šukera, moćnog odvjetnika i ‘kralja ovrha’ Marijana Hanžekovića, guvernera Narodne banke Borisa Vujčića, zatim Ivicu Todorića, već spomenutog ministra Marića… Zbog toga ih je novinar Boris Rašeta slikovito nazvao “lovcima na skalpove”.

Gjenero smatra da je Most dobio priliku jer su vodeće političke stranke svojim lošim radom kompromitirale načela parlamentarne demokracije, pa je dio birača potražio alternative.

„Tako su u političku arenu ušli i Most i Živi zid i bitno zakomplicirali parlamentarni život, jer tvore relevantan blok s kojim jednostavno nije moguće ništa. Oni nisu niti opozicija u pravom smislu riječi, jer nisu alternativa za vlast, niti ih je moguće kao partnere uključiti u izvršnu vlast, jer niti imaju potrebna znanja za upravljanje javnim poslovima, niti djeluju logikom demokratskih političkih stranaka“, ističe Gjenero.

Most će u budućnosti, kaže Gjenero, jačati ili bar održavati postojeće pozicije ako se ne zaustavi erozija parlamentarizma. „Onog trenutka kada se Hrvatska demokratski konsolidira prostor za populističke pokrete posve će nestati“, smatra on.

Macan, pak, ističe kako je Most imao dvije velike prilike, no pitanje je hoće li dobiti i treću.

„Njihove poruke su populističke i kao takve često bez odgovornosti. To možete ako planirate ostati u opoziciji, a otamo se rijetko mijenjaju stvari i provode reforme. O budućnosti Mosta će odlučiti lokalni izbori, te kako će Plenković uspješno presložiti vladu ili ponoviti rezultat na prijevremenim izborima. Sve su to testovi koji ih čekaju jer Mostu prijeti opasnost da se pretvore u regionalnu dalmatinsku stranku“, zaključuje Macan.

Izvor: Al Jazeera