Mostar, grad talac loše politike

Građani Bosne i Hercegovine u svakoj sferi života osjećaju posljedice složenih političkih rješenja.

Organizacija vlasti u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine ostavlja mogućnosti stalnih blokada i uslovljavanja.

Primjer tome je i stanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK).

Najavljena je rekonstrukcija Vlade, slijedi i proces izmjene izbornih pravila i Statuta Grada Mostara, gdje još nisu ni održani lokalni izbori.

U ukupnom nestabilnom ambijentu politizira se sve: kultura, ekonomija, zdravstvo, a Mostarci svakodnevni život pokušavaju uklopiti u što normalnije okvire.

Zbog političkih opstrukcija i razmirica stranaka, u Mostaru su zapeli brojni projekti, a čini se kako je Grad talac politike na višim nivoima, jer, kako kažu analitičari, jasno je kako se odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji uvijek prelamaju preko Mostara, izvještava iz ovog grada repoter Al Jazeere Sanel Kajan.

Gašenje medija

“Bosna i Hercegovina je talac loše politike i loših političara. Političke razmirice sa nivoa države i entiteta odražavaju se na lokalne sredine. To se najočitije reflektira na Mostar. Građani ovog grada pate, grad bukvalno umire”, kaže Seid Masnica, magistar komunikologije.

Novinarka Julija Gubeljić govori i o svojevrsnoj informativnoj blokadi Mostara, a  koja je više od 100 novinara i tehničara ostavila bez posla.

Razloge teškog stanja u mostarskim medijima, ona vidi u politici.

“Mostarski mediji praktički su ugašeni. Kažem mostarski, premda su oni prelazili okvire grada. Bili su to regionalni mediji. Ugašeni su zbog nebrige politike. Prije svega, sramota je to vlasti. Onih prethodnih – zato što nisu znali održati medije, a ovih sadašnjih – zato što nisu znali zadržati postojeće medije”, kaže Julija Gubeljić.

Teška situacija je i u institucijama kulture u gradu na Neretvi.

Grad Mostar, koji je preuzeo osnivačka prava skoro svih institucija kulture u gradu, slabo brine o njima, kaže Šemsudin Gegić, direktor Narodnog pozorišta u Mostaru.

“Kako je pozorište jedan živi umjetnički organizam, politika je smatrala da je pozorište pogodno da njima manipulira i da od njega pravi onakve oblike kakvi odgovaraju političkim strukturama. Onim koji su trenutno na vlasti i onih kod kojih su ključevi od trezora ondosno od novca”, izjavio je Gegić

Paralelne institucije

Mostar, koji je tokom rata bio poprište sukoba Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nevidljivom crtom i 17 godina poslije podijeljen je grad, na njegov istočni i zapadni dio.

Paralelne osnovne i srednje škole, zdravstvene i kulturne institucije, dva univerziteta, dva komunalna preduzeća, pa i neke ustanove pravno ujedinjene, u Mostaru rade fizički odvojene u dva dijela grada.

Nova Gradska vijećnica i dalje zjapi prazna.

Gradske vlasti u njoj ne održavaju sjednice Vijeća, nego i dalje, iz ionako osiromašenog budžeta, izdvajaju novac za plaćanje drugih dvorana za održavanje sjednica.

Dok se iz Gradske uprave pravdaju nedovršenim tehnikalijama, s razlogom se sumnja da su nesuglasice o postavljanju spomenika ispred Vijećnice pretvorile ovu ušminkanu zgradu u nepoželjnu zonu gradskih otaca.

Naime, vijećnike i dalje dijele dva spomenika postavljena pred samo otvaranje nove zgrade: jedan pripadnicima HVO-a, a drugi borcima Armije Bosne i Hercegovine.

Tako višemilionska nova Gradska vijećnica predstavlja najskuplji mogući spomenik lošim odnosima političkih stranaka u Mostaru, ali i na nivou Federacije i Bosne i Hercegovine.

Izvor: Agencije