Može li se ISIL vratiti?

Prošle godine dogodio se dramatičan obrat situacije za oružanu grupu Islamska država Irak i Levant (ISIL), koja je doživjela iznenađujuću seriju poraza u svojim bivšim uporištima.

Od Mosula do Hawije u Iraku, te od Raqqe do Al-Baba u Siriji, ISIL je protjeran s ključnih dijelova teritorije i tako je propala vizija širenja tog samoproglašenog halifata. Do danas je vraćeno više od 98 posto teritorija koje su bile pod kontrolom grupe, a više od sedam miliona Iračana i Sirijaca oslobođeno je iz kontrole ISIL-a, navode iz međunarodne koalicije koju predvodi SAD protiv navedene grupe.

U međuvremenu, borci ISIL-a koji su izbjegli smrt ili zarobljavanje “nestali su pod tlom” u ruralnim područjima između Iraka i Sirije kako bi pokušali vratiti barem dio snage, smatraju stručnjaci.

“Islamska država danas organizacijski izgleda duboko drugačije od Islamske države od samo prije nekoliko godina. Niti kontroliše veliki komad teritorije niti ima kontrolu nad urbanim centrima, gradovima”, navodi Charlie Winter, istraživač Međunarodnog centra za studije radikalizacije i političkog nasilja na Kraljevskom koledžu u Londonu.

“Umjesto toga izgleda da su nestali u podzemlju i vratili se svojim počecima kao prikriveni pobunjenici. To znači da je sada riječ o nekom arhipelagu čije sve teritorije tvore ono što se smatra Islamskom državom, što ona i dalje smatra halifatom. No, više nije operativna niti može biti operativna kao što je bila proteklih godina”, istakao je Winter za Al Jazeeru.

Uspon i pad

U januaru 2014. ISIL (poznat i kao ISIS ili Daesh) zauzeo je Raqqu kao svoju prijestonicu i držao taj grad sve do pred kraj prošle godine, kad su ga ponovo osvojile sirijske jedinice. Do juna 2014. ISIL je osvojio i drugi najveći irački grad, Mosul, i držao ga dok ga postepeno iračke snage nisu osvojile tokom 2017. godine.

Na vrhuncu snage ISIL je kontrolisao ogromnu teritoriju koja je prelazila iračko-sirijsku granicu i držao ključna urbana uporišta od Fallujaha do Tikrita i Halepa, a sva ta osvajanja dosad su izgubljena.

Prošlog mjeseca irački premijer Haider al-Abadi proglasio je “kraj rata” protiv ISIL-a u svojoj državi, te da su iračke snage osigurale punu kontrolu nad sirijsko-iračkom granicom. No, dok se bitke vode, i bit će vođene u obje države, malo je vjerovatno da oružana grupa može izvesti povratak sličan munjevitom jačanju prije četiri godine, smatraju analitičari.

“Taj tren bio je jedinstven u smislu okolnosti koje su mu pogodovale: haos sirijskog građanskog rata, slobodan pristup granicama s Turskom, dolazak stranih boraca itd.”, rekao je za Al Jazeeru Aymenn Jawad al-Tamimi, istraživač iz Bliskoistočnog foruma.

I dok neke od okolnosti koje su dovele do jačanja grupe i dalje traju, ISIL-ovi resursi znatno su se smanjili u proteklim godinama.

Premda je grupa uspjela održati projekte uprave na određenim područjima, kao kroz svoj ogranak Jaysh Khalid bin al-Waleed u Derai, grupa uglavnom djeluje kao “pobunjenička”, ističe Tamimi.

“ISIL i dalje predstavlja veliki problem na granici, gdje, uprkos tvrdnjama Vlade Sirije i Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje podržava SAD, drži još neke dijelove teritorije na istoku provincije Deir ez-Zor i djeluje relativno slobodno u pograničnim pustinjama s Irakom”, dodaje.

Kako navodi pukovnik Thomas Veale, glasnogovornik međunarodne koalicije koja se bori protiv ISIL-a, u toku su akcije protjerivanja boraca iz preostalih područja, kao što su ruralni dijelovi provincije Anbar i srednji dio doline Eufrata u Siriji.

“Preostali ISIL-ovi teroristi odsječeni su od svojih vođa i logističke podrške. Pitanje je vremena kada će SDF i koalicija protjerati ISIL iz svih područja naših djelovanja”, rekao je Veale za Al Jazeeru.

Ranije se procjenjivalo da ISIL ima 40.000 boraca u Siriji i Iraku 2015. godine; nejasno je koliko ih je živo i aktivno, no Veale navodi da je osvojeno 98 posto od više od 100.000 kvadratnih kilometara teritorije koju je kontrolisala grupa.

“Kao rezultat zajedničkih napora, većina ISIL-ovih terorista uklonjena je s borbenih linija”, dodao je.

Povratak boraca

U međuvremenu, ISIL nastavlja s plasiranjem svoje propagande, no daleko manje nego ranije, a sve u pokušajima da istakne svoje postojanje, navodi Winter. Na kanalu grupe na Telegramu povremeno se pojave fotografije boraca koji se nalaze u pećinama, uz navode da “određuju vrijeme” povratka grupe na scenu i za pobunu.

Problematično je i pitanje boraca ISIL-a koji su pobjegli u Siriju i Irak i sada se vraćaju u domovine.

Turska, tačka tranzita za mnoge strane borce koji su se željeli pridružiti ISIL-u, također bi mogla biti na njihovom putu nazad, što predstavlja daljnji rizik za tu državu. U posljednjim danima bitke za Raqqu nije jasno koliko je boraca ISIL-a prošlo tom rutom, te koliko ih je još “posvećeno cilju”, naveo je Tamimi.

Uprkos prijetnji pojedinačnim napadima, mogućnost velike pobune stranih boraca ISIL-a u nekoj drugoj državi malo je vjerovatna, navode eksperti.

“Nije riječ o tome da je ponestalo stranih boraca samo zato što im je postalo teško doći iz Turske u Siriju. Ponestalo ih je zato što je postalo daleko manje primamljivo da se pridruže ISIL-u. Ta grupa nikad nije imala veliki odziv, ali je odziv bio na vrhuncu 2014, 2015. i 2016. godine, kad je izgledala kao uspješna organizacija, kad je izgledalo da će nešto i dobiti i da neće okončati kao bombaši samoubice ili žrtve zračnih udara. Taj dio brenda ISIL-a više ne postoji”, govori Winter.

Umjesto toga ISIL trenutno ohrabruje svoje pristalice da pokreću lokalizovane napade u rodnim gradovima i provincijama kako bi se dobio globalni osjećaj kretanja.

Efekti odugovlačenja

Stanovnici područja koje je nekad kontrolisao ISIL bore se kako bi obnovili svoje živote. Roditelji djece koja su bila taoci ISIL-ove vladavine moraju se boriti s posljedicama indoktrinisanja i godina pogrešnog obrazovanja. Stručnjaci smatraju da cijeli obim tog problema nije poznat jer nije bilo prilike za detaljnije istraživanje.

“Možda je riječ o gubitku cijele generacije”, navodi Nadim Houry za Al Jazeeru. On je direktor programa za terorizam i protivterorizam pri Human Rights Watchu.

Od brojnih neeksplodiranih ISIL-ovih naprava preko cijelih dijelova gradova potpuno uništenih u borbama i manjka osnovnih sredstava za život, kao što su voda i struja, sve do stigmatizacije žena koje su trpjele seksualno zlostavljanje u vrijeme ISIL-a porodice se suočavaju s brojnim izazovima na putu oporavka.

“Prisutna je prava kriza, za koju je potrebna šira strategija, širi plan”, ističe Houry i dodaje da mnogi ljudi “još pokušavaju pojmiti šta se zbilja desilo”.

“Ima dosta jakih ljudi s dobrim namjerama koji rade na oporavku lokalno. Smatram da nedostaje međunarodne podrške i vizije za dane nakon ISIL-a. Sva energija međunarodne koalicije fokusirala se na vođenje rata i dosta je resursa dato za to, no veoma malo resursa i razmatranja ostalo je za dane nakon rata”, ističe on.

Izvor: Al Jazeera