Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram

Vjernici islamske vjeroispovijesti u zemljama Balkana, kao i u većini zemalja u svijetu, danas su počeli obilježavanje Ramazanskog bajrama, jednog od dva najveća muslimanska praznika.

Muslimani u zemljama regije klanjanjem bajram-namaza dočekali su Ramazanski bajram koji se, prema islamskoj tradiciji, smatra jednim od najvažnijih praznika za koji se muslimani pripremaju i po nekoliko dana kako bi ga dočekali na najljepši i poseban način.

Vjernici su se nakon bajram-namaza, po izlasku iz džamije, nakon tradicionalnog čestitanja bajramskog blagdana riječima “Bajram šerif mubarek olsun”, uputili mezarima, kako bi uputili dovu za svoje umrle.

Tokom bajramskih praznika muslimanski vjernici posjećuju i čestitaju praznik svojim najmilijima, rođacima, komšijama i prijateljima. Posjete rodbini i prijateljima su obavezan i sastavni dio bajramskih blagdana muslimanskih vjernika.

Kavazović: Palestina je otvorena rana na savjesti čovječanstva

Centralna bajramska svečanost u Bosni i Hercegovini održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajram-namaz predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je u bajramskoj hudbi kazao da je obaveza i dužnost muslimana i muslimanki da pozivaju na mir i dobro u svijetu i da odvraćaju od ratova i sukoba.

“Ramazan je bio prilika i škola koja nas je učila strpljivosti i dobročinstvu. Naša obaveza je da pozivamo na mir i dobro i da odvraćamo od razvrata. Volja za moći razara porodicu i o tome muslimani moraju voditi računa”, rekao je Kavazović.

Napomenuo je da u bajramskim praznicima muslimani u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti one koji su u nedavnim poplavama ostali bez svojih domova.

“Veliki broj muslimana u Bosni i Hercegovini je ostao bez domova i oni su ispit naše zajedničke savjesti. Bajram je prilika da se podsjetimo na naše obaveze pred nama. Ne zaboravimo zato ljude pogođene poplavama. Sada je bitno da što veći broj ugroženih dođe do krova nad glavom. Vlasti su obećale da će dobiti domove, podsjećamo ih da su vlasti obećale”, kazao je Kavazović.

Istakao je kako u mnogim muslimanskim zemljama traju sukobi, napominjući kako nepravda neće vječno trajati.

“U svijetu se prolijeva krv nevinih ljudi, a posebno muslimana. Neka zlotvore stigne kazna. Palestina je otvorena rana na savjesti čovječanstva. Neće zulum zulumćara vječno trajat”, istakao je Kavazović.

Na kraju je poručio: “Bajram je prilika i da se prisjetimo naših šehida i njihovih žrtava za ovu zemlju i časnu slobodu.”

Proslava i u regiji

Osim u Bosni i Hercegovini, širom Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Kosova i Makedonije, vjernici islamske vjeroispovijesti počeli su danas proslavu najvećeg muslimanskog praznika, obavljanjem bajramske molitve, bajram-namaza.

U Beogradu je bajram-namaz održan u Bajrakli džamiji, u kojoj nije bilo dovoljno mjesta za sve one koji su došli da klanjaju. Bajram-namaz je obavljen i na području Sandžaka u Srbiji, gdje živi veliki broj Bošnjaka, kao i u Preševskoj dolini, gdje su nastanjeni Albanci.

Na području Sandžaka, bajram-namaz povodom Ramazanskog bajrama je klanjan na više od 300 mjesta, a centralne bajramske svečanosti održane su u Novom Pazaru.

U Hrvatskoj je centralna svečanost bajram-namaza obilježena u Zagrebačkoj džamiji, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta vjernicima koji su na ovaj način dočekali ovaj veliki muslimanski praznik.

Drugi dan Ramazanskog bajrama u Bosni i Hercegovini obilježava se i kao Dan šehida. U utorak 29. jula u 10 sati planirana je posjeta šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, gdje će delegacije obići mezarja i proučiti Fatihu, Jasin i dovu.

Ramazanski bajram je nastupio nakon što su muslimani sinoć sa nastupanjem vremena akšam-namaza ispratili sveti mjesec ramazan, mjesec posta tokom kojeg se vjernici, od zore do zalaska sunca, odriču hrane, pića i drugih tjelesnih užitaka.

Ramazanski bajram traje tri dana. 

Bajramska sofra

Nakon mjesec dana ramazanskog posta, Ramazanski bajram je prilika da se uživa u raznim poslasticama i tradicionalnoj bajramskoj sofri koja predstavlja poseban moment za prijatno druženje i uživanje u društvu članova porodice i prijatelja.

Bajramska sofra ima posebno i jedinstveno značenje za muslimane širom svijeta. Tradicionalni bajramski ručak je prilika kada se muslimani okupljaju kako bi sa svojim najmilijima i komšijama proslavili praznik i završetak mjeseca ramazana.

Bajramska trpeza na Balkanu, osim poznatih slanih jela kao što su sogan-dolma, ćevapi, kao i razne vrste pita i čorbi, sastoji se od poslastica kao što su baklave, hurmašice, tulumbe, tufahije i kadaif.

Muslimani su u nedjelju navečer, sa nastupanjem vremena akšam-namaza i 1. ševala 1435. hidžretske godine, ispratili ramazan, mjesec posta tokom kojeg se vjernici, od zore do zalaska sunca, odriču hrane i pića. Post je jedna od pet temeljnih dužnosti muslimana. 

Čestitke vjerskih lidera

Uoči Bajrama islamski vjerski lideri iz regije uputili su čestitke i poruke vjernicima.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić također je uputio bajramsku poruku vjernicima islamske vjere. U poruci se navodi da se u Palestini, u kojoj se svakodnevno u domovima u redu za hljeb i u bolnicama prolijeva nevina krv djece i civila, cjelokupno čovječanstvo nalazi na ispitu čovječnosti i civilizacije.

“Posebna je odgovornost na onima koji imaju moć da to stanje promijene. Svi smo mi aktivni ili pasivni sudionici ataka na najveću svetinju, na ljudski život i dostojanstvo. Svi mi koji se rađamo jednaki, bez obzira na svjetonazor, moramo se zapitati kuda idemo”, poručio je reis Fejzić.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Adem ef. Zilkić u bajramskoj poruci je kazao da je Bajram prilika za postizanje zajedništva među muslimanima.

“Bajram  je radost u našem srcu, radost u našoj kući i radost u našem komšiluku”, rekao je reis Zilkić.

Vjernicima je čestitku uputio i muftija zagrebački Aziz ef. Hasanović.

“Ne dozvolimo da nas toplina našeg doma oslabi u suosjećanju i pomaganju onima koji doma nemaju, a takvih je nažalost puno oko nas. Ne dozvolimo da nas izobilje naših trpeza udalji od onih koji nemaju, nažalost i takvih je puno danas. Ne dozvolimo da nas mir i sloboda kao najveće vrijednosti koje ovdje uživamo učine bezosjećajnim za sve obespravljene, protjerane i ratom zahvaćene, čemu danas svjedočimo u Gazi. Dignimo svoj glas protiv svakog oblika izrabljivanja ljudi, djece, žena, radnica i radnika, radimo svi na jačanju moralnih vrijednosti kod ljudi, kojih je, nažalost, danas sve manje”, kazao je, između ostalog muftija Hasanović.

Izvor: Al Jazeera i agencije