Muslimani oblježavaju Kurban-bajram

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta obilježavaju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve, ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža.

To je najznačajniji islamski blagdan, veliki mubarek dani, dani velikog dobra.

U prisustvu velikog broja vjernika, u utorak ujutro je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, čime je počeo Kurban-bajram.

Centralna bajramska svečanost održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Bajram-namaz predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

“Danas je Kurban bajram. Milioni vjernika iz svih dijelova svijeta uputili su se ka Mekki, da posvjedoče Allahovu jednoću i da se podsjete na zajedničku sudbinu roda Ademova. Svi smo mi, bez obzira na naše razlike, Allahova stvorenja. Svi smo od jednog oca i jedne majke. Danas, kada se podstiču podjele i razdori među nama, potrebno nam je Božije uže, potrebna nam je čista vjera u Svemilosnog, koja će nas okupiti oko zajedničkog ishodišta i smisla. Potrebna nam je Ibrahimova i Ismailova dova, koja će nas okrijepiti i okupiti kao jednu porodicu, kao jedan ljudski rod”, rekao je reis Kavazović u obraćanju vjernicima. 

Ljudski život vrijedan samo kad je posvećen Bogu

Na primjeru Ibrahimovu, kako je kazao, Uzvišeni pokazuje u čemu je vrijednost ljudskog života i smisao ljudske žrtve.

“Ibrahim nas je poučio da je ljudski život vrijedan samo onda kada je posvećen Bogu i višim vrijednostima. Odanost roditeljima, ljubav prema djetetu i pobožnost prema Stvoritelju moguće je iskazati samo stalnim odricanjem, istrajnošću, naporom i trudom. Životni put Ibrahima i njegova sina Ismaila su staza kojom je hodio i posljednji Allahov vjerovjesnik Muhammed s.a.v.s., koji je obnovio i nastavio njihovu misiju”, kazao je Kavazović, kako prenosi Anadolija.

Ibrahimova vjera, istakao je, i danas milionima ljudi pruža neophodno pouzdanje da je moguće mijenjati svijet i onda kada nam se čini da za to nemamo snage.

“Lažna božanstva i Nimrudova oholost i tiranija istopili su se pred Ibrahimovom odlučnošću, hrabrošću i vjerom. Velike kule i hramovi Babilona i faraonovog Egipta ostali su pusti, a milioni ljudi svake godine hodočaste Kabu koju je ljudskom rodu u nasljeđe ostavio poslanik Ibrahim a.s., u pustoj dolini današnje Mekke. Ljudski rod je mogao prihvatiti samo čistu vjeru u Boga i nadu u spasenje duše, koju su mu donosili vjerovjesnici, a nikada oholost, gordost i tiraniju koju su mu nametali silnici”, kazao je reis Kavazović u bajramskoj hutbi. 

Gledajući na svijet iz naše perspektive, naglasio je, pozivajući se na velike istine u koje je pronikao Ibrahim, jasno je da povjereni emanet vjere i unutrašnju slobodu moramo čuvati i istinu govoriti.

Ideološko-politička kleptomanija

“Snaga našeg naroda i zajednice je u budnosti i odlučnosti da se suprostavimo ideološko-političkoj kleptomaniji i strasti koju ta ideologija zla razvija, posežući za tuđim kao za svojim. Živimo vrijeme u kome se laž pokušava naturiti kao istina i vrijednost, dok se za zlo, zločin i zločinca traži opravdanje i razumijevanje. Zlo neće samo od sebe ustuknuti, niti će laž sama od sebe iščeznuti. Niko od nas, razumnih ljudi, ne smije im se s puta sklanjati, niti svoj teret na drugoga prebacivati. Naprotiv. Dva su puta pred nama i na njima nema ništa novo. Svako od nas ih dobro zna. Prvi je put međusobnog susretanja, darivanja i radosti. Drugi je put omraze, gorčine i pustoši”, poručio je Kavazović.

Našem narodu, našoj zemlji, svim njenim ljudima, podvukao je reis Kavazović, vjernicima u BiH, potreban je Ibrahimov primjer, njegova vjera, odlučnost, hrabrost i pouzdanje u Boga.

“Treba nam vjera u zajedništvo i odgovornost naspram naše zajedničke sudbine, svih muškaraca i žena, braće i sestara, prijatelja i komšija, u kojoj ćemo biti jedni drugima polog i zalog o kome ćemo brinuti. Svjesni smo da toga neće biti ukoliko budemo na krivom putu. Prestanimo graditi naše panteone lažnih božanstava, kumire oholosti i samodopadljivosti. Žrtvovati njih, lažna božanstva, jedini je put naše sigurnosti, mirnog i prosperitetnog života, života u radosti susretanja i praštanja. Mnogo je primjera u našim knjigama koji nas upućuju na moralne vrijednosti, kao jedino ishodište sretnog života”, naglasio je Kavazović.

Ako se ne budemo držali Božijih uputa, nastavio je reis, izgubit ćemo se, a ako ne budemo vjerovali jedni drugima, nećemo biti sigurni. 

Nasrtaji na duhovno i biološko biće

Vjera uči da svako ljudsko djelo, kako bi bilo primljeno kod Boga, mora biti kao suza čisto, i u namjeri, i u izvedbi.

Krivotvoreni novac, kako je rekao, ništa ne vrijedi kod ljudi, a tako je i s lažnom pobožnošću kod Boga. Laskave riječi, upućene Bogu, ne mogu sakriti sebičnu namjeru koja se gnijezdi u ljudskom srcu.

“Kada god smo kao muslimani očistili svoj nijet prema Bogu, on je povećao svoj bereket i svoju blagodat u našim poslovima. I danas, kada pogledamo naš hal, prije bismo mogli kazati da nam manjka berićeta u vremenu, nego materijalnih sredstava koja nam stoje na raspolaganju. Udaljavajući se od Boga, udaljili smo se jedni od drugih. Sve više odlazimo iz naše zemlje, ne da bismo tražili posla, već da bismo potražili čovjeka, jer smo ovdje jedni druge omrznuli, bez razloga”, naglasio je Kavazović.

Pred našom zajednicom je, istakao je, mnogo različitih izazova.

“Nasrtaji na naše duhovno i biološko biće, sada je to već izvjesno, neće prestati. Neće prestati ni nasrtaji na našu zemlju. Uskraćivanje prava ljudima, negiranje njihovog identiteta i provokacije će se nastaviti, kao što će se nastaviti i negiranje zločina i veličanje zločinaca. Naše političko raslojavanje će se i dalje poticati, planski i sistematično. Umjesto nekoliko snažnih i zdravih političkih projekata, feudalizacija političkog prostora sve će više uzimati maha. Ipak, snaga našeg čovjeka uvijek se do sada pokazivala u privrženosti našoj bosanskoj tradiciji i ljubavi prema našoj zemlji”, poručio je reis Kavazović.

‘Izbori su prilika’

Apelirao je na muslimane i druge da “čuvaju ove vrijednosti iz kojih smo i do sada crpili našu snagu”.

Vjerska je obaveza, nastavio je, činiti ljudima dobro i pozivati ih da to i sami čine, kao što je i društvena obaveza čuvati demokratske institucije našega društva.

“Izbori koji su pred nama prilika su da potvrdimo naše opredjeljenje da živimo u slobodnoj i demokratskoj zemlji. Ne bismo smjeli dozvoliti da našim neizlaskom na izbore demokratski kapacitet naše zemlje bude ugrožen. Bosni i Hercegovini trebaju odgovorne politike, one koje imaju integralistički kapacitet i jaku patriotsku osnovu. Treba izbjegavati svaki vid populizma, fanatizma i olahkih obećanja. Zemlju trebaju voditi oni koji imaju znanje, osjećaj za ljude i domovinu. Snaga naše zemlje je u ljudima, koji se moraju pokrenuti da grade zemlju. Očekujemo u vremenu koje je pred nama uljuđenu demokratsku raspravu o životnim pitanjima, koja su od interesa za građane ove zemlje”, naglasio je Kavazović.

Izrazio je sigurnost da će muslimani znati prepoznati one koji se “zalažu za slobodu, dostojanstvo, prosperitet, snagu i jedinstvo našeg naroda od onih koji su nametljivci”.

Kavazović je poručio da samo tako “možemo polagati pravo na punu odgovornost izabranih da brinu o vrijednostima našeg naroda i domovine Bosne i Hercegovine, i da rade za dobrobit svih ljudi koji u njoj žive”.

Velik broj vjernika islamske vjeroispovijesti okupio se na Kurban-bajram u dvjema najvećim džamijama u Hrvatskoj, u zagrebačkoj i riječkoj džamiji.

Zamjenik zagrebačkog muftije Mevlud ef. Arslani održao je bajramsku hutbu u Islamskom centru Rijeka, iz kojeg je Hrvatska radiotelevizija imala izravan televizijski prijenos.

U Zagrebačkoj džamiji, nakon što je pročitana bajramska poruka zagrebačkog muftije Aziza ef. Hasanovića, koji je odsutan zbog odlaska na hadž, bajramsku hutbu predvodio je glavni imam zagrebačke džamije hafiz Aziz ef. Alili.

Proslava Kurban-bajrama širom Balkana

Bajram-namaz klanjan je jutros u Bajrakli džamiji u Beogradu, uz prisustvo velikog broja vjernika.

Kako je rekao reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović, koji je predvodio bajram-namaz, najveći dar od Boga koji je čovek primio je dar života i dar znanja da znamo šta je smisao našeg življenja na ovom svijetu.

“Iskoristite svoju mladost pre starosti, iskoristite svoje zdravlje pre bolesti, iskoristite imetak pre siromaštva, iskoristite svoje vreme pre nego što budete zauzeti i napokon iskoristite svoj život pre smrti”, kazao je Nasufović u Bajrakli džamiji u centru Beograda.

U punoj Sultan Mehmet Fatihovoj džamiji u Prištini, održana je centralna manifestacija za teritoriju Kosova posvećena Kurban-bajramu. 

Nakon klanjanja bajram-namaza bajramsku hutbu je održao kosovski muftija Naim ef. Ternava, koji je istakao da se islam angažuje za univerzalna prava čoveka, a da je Kurban-bajram škola sam po sebi.

“To je praznik koji potvrđuje božansko pravo na život. Nikome ne pripada da nepravedno proliva krv drugog”, kazao je muftija. 

Kosovski muftija je poručio i da je na ovaj praznik potvrđeno, s posebnim naglaskom i pravo žene, pravo koje nastavlja da se zloupotrebljava, iako islam garantuje pravo žene da dostojanstveno živi, a ne da se zlostavlja. 

Kurban-bajram počeo je jutros klanjanjem bajram-namaza i u svim džamijama širom Crne Gore. 

Centralna proslava Kurban-bajrama ove godine priređena je u Rožajama, dok je u Podgorici bajram namaz klanjan u Strarodoganjskoj i Osmanagića džamiji. 

U Osmanagića džamiji, bajram namaz je predvodio Ismail ef. Dacić.

Ibrahimova odanost Bogu

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu.

Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno. 

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili peti stub islama – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Hadž podrazumijeva: hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed.a.s. održao posljednju hutbu, propovjed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K'abe, ubrzano hodati i trčati između Safe i Merve te obaviti ostale hadžske obrede. 

Vjernici se okupili na brdu Arefat

U ponedjeljak se gotovo četiri miliona hodočasnika okupilo na brdu Arefat, nedaleko od Mekke.

U ranim jutarnjim satima, prvi dan Bajrama, na Mini se obavlja obred gađanja šejtana kamenom te tavvaf Kabi. 

Stoga, dvije su radosti ovog blagdana: prva radost je žrtvovanje kurbana, a ovim djelima muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima. 

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Traje četiri dana

U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, na Balkanu uopće te u svijetu u gotovo svim džamijama klanjan je Bajram-namaz. 

Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije…

Izvor: Al Jazeera i agencije