Muzej svih ljudi među najljepšim u Evropi

Fojnički franjevci, čuvari bosanskohercegovačke kulturne baštine, dobili su novo priznanje i to na evropskom nivou. Muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga jedan je od šezdeset muzeja kandidiranih za najljepši evropski muzej godine, prestižnu nagradu koja uskoro slavi svoj 40. rođendan.

Sama nominacija, kaže za Al Jazeeru kustos muzeja, fra Janko Ljubos, veliko je priznanje “da ovdje neko radi dobar posao”.

Iako izvan glavnih centara dešavanja u Bosni i Hercegovini, franjevački muzej čuva neka od najvećih kulturnih blaga skupljanih tokom više krvavih stoljeća, koje je zemlja preživjela.

Izgubljeni eksponati

Franjevci su povremeno morali prodavati neke eksponate kako bi mogli obnoviti samostan i muzej, ali i kupiti nužne namirnice, kaže kustos fra Janko Ljubos. Međutim, nekada bi ostali bez eksponata zbog odluke crkvenih vlasti.

Tako je u 19. stoljeću biskup Josip Juraj Strossmayer posudio neke eksponate i odnio ih u Zagreb kako bi ih “zaštitio od krađe”. Iako postoje dokumenti u kojima se navodi da su eksponati samo posuđeni na čuvanje, unatoč zahtjevima za povrat, oni nikad nisu vraćeni.

Sami začeci muzeja su nagovještavali da će on biti drugačiji od drugih. “Muzej franjevačkog samostana je nastao iz život, to nije bila ciljana namjera”, kazuje fra Janko. “Neki predmeti su bili u uporabi, a nakon što je prestala potreba za njima, oni su sklanjani na stranu i kad se prikupilo dovoljno materijala, u nekom kutu samostana je to bilo postavljeno i izloženo”.

Kustos muzeja kaže da su franjevci samostana, koji se u pisanim tragovima spominje još u 14. stoljeću, počeli skupljati sve ono što bi im moglo zatrebati ili što se u to vrijeme koristilo, što čini okosnicu današnjih eksponata.

Prikupljanje iz nužde

“Kako je u okviru samostana bila i škola, tako su franjevci prikupljali nužne knjige iz povijesti, matematike, fizike, filozofije, biologije, zemljopisa, crkvene povijesti…”. Fra Janko dodaje da dosta knjiga nije moglo da se nađe, tako da su franjevci neke udžbenike sami morali pisati. Jedan od takvih je i rječnik turskog jezika, koji je prvo rukom napisan, a zatim odštampan u Veneciji. “Kako tamo nisu imali naša slova, franjevac koji je napisao rječnik turskog jezika na jezicima bosanskih naroda morao je sa lijevaoničarima posebno od olova izlijevati slova kao što su lj, nj i tako dalje”.

Danas u okviru muzeja postoji “stara” biblioteka koja čuva više od 11.000 naslova odštampanih prije 1850. godine. Fra Janko s ponosom ističe da u okviru te kolekcije posjeduju u trinaest inkunabula, prvih knjiga odštampanih prije 1500. godine. U “staroj” biblioteci se može naći i biblija na arapskom jeziku, medicinske knjige, herbari sa dobro očuvanim biljkama…

Vrijedna kolekcija

Muzej posjeduje brojne vrijedne predmete, historijske nalaze, knjige, historijske dokumente te različite iskopine iz 11. stoljeća p. n. e. Uglavnom se radi o različitim vrstama oružja, te fibulama, odnosno različitim ukrasima i kopčama iz 7. stoljeća p. n. e., kao i starim nošnjama, primjercima starih zanata kojima su se ljudi u Fojnici bavili, a tu je prvenstveno riječ o proizvodima od zlata i srebra. 

Poslije su prikupljane i nove knjige i lektire potrebne za školovanje samostanskih učenika, nakon čega je otvorena “nova” biblioteka koja danas broji više od 40.000 naslova.

Osim knjiga, samostan ima i veliku arhivu, koja datira iz 1540. godine. “Tadašnji gvardijan je naredio da se ništa ne smije bacati ili iznositi i da se sve mora pohranjivati u posebne kovčege”. Zbog toga franjevci u svojoj kolekciji imaju hiljade dokumenata, a samo na turskom jeziku ih ima više od 3.000. To pravilo i danas važi. “Nedavno je Arhiv BiH proslavio svoj 69. rođendan. To pokazuje koliki je značaj našeg arhiva.”

Čuvena Ahdnama

A zbog jednog dokumenta je muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga poznat široj javnosti. Kao dragulj kolekcije ističe se Ahdnama, povelja iz osmanskog doba, kojom je vojskovođa Mehmed II fra Anđelu Zvizdoviću i bosanskim franjevcima garantirao sigurnost i omogućio slobodno djelovanje na zemlji koju je osvojio. Zbog forme, sadržaja i lične zakletve, Ahdnama je bila po snazi međunarodni ugovor.

Taj dokument privlači najviše posjetilaca, a fra Janko ističe da iz Turske svake godine dolazi veliki broj ljudi koji dolaze ciljano vidjeti povelju.

Osim biblioteke i arhiva, muzej čuva i hronike koje su franjevci pisali stotinama godina, koji bilježe kako velike i značajne događaje tako i svakodnevni život stanovništva Bosne i Hercegovine. Među njima i brojni navodi o kršenju te čuvene ahdname, dodaje. Hronike su pisane na latinskom, na bosančici i zatim na latinici, kako je vrijeme prolazilo.

Da muzej nije samo knjiški, kaže fra Janko, pokazuju i brojni drugi eksponati. Tu je velika izložba minerala, oružja iz osmanskog doba, oruđa koje je lokalno stanovništvo koristilo, odjeće, ali i velika numizmatička kolekcija novca koje datira od samih početaka bosanske državnosti, među kojima ima i nekih izuzetno rijetkih novčića.

Krađa konja

U franjevačkim hronikama i danas se mogu naći šaljivi zapisi. Tako je jedan franjevac za slučaj iz 17. stoljeća, kad je mladi vikar iz Kraljeve Sutjeske ukrao samostanskog konja kako bi pobjegao u svijet sa djevojkom muslimankom u koju se zaljubio, napisao: “Hajde što osramoti sveti red, i hajde što izdade katoličku vjeru, i hajde što nas osramoti pred svijetom, ali da barem hoće konja vratiti…”

Za ljubitelje umjetnosti muzej nudi i veliku kolekciju slika, među kojim se izdvaja i ona potpuno urađena na drvetu, koja datira iz 1320. godine i vjerovatno je najstarija slika u BiH. Autor rada je nepoznat, kažu u muzeju.

Kolekciju upotpunjava i čuveni Fojnički grbovnik, koji predstavlja jedan od najpoznatijih zbornika grbova u seriji ilirske heraldike.

‘Svi su važni’

Kustos fra Janko kazuje da u muzejskoj kolekciji imaju eksponate koje su donirali i kraljevi i plemići, ali i obični, neimenovani ljudi. Svi su, ističe, bitni i dragi. “Jer su svi ljudi važni.”

Kako su franjevci svoju kolekciju počeli praviti još u 14. stoljeću, zbirka je preživjela brojne vlasti, od Osmanskog carstva do Austrougarske, koju je zatim zamijenila Kraljevina Jugoslavija, pa zatim i ona socijalistička. Fra Janko navodi da je Drugi svjetski rat bio posebno iskušenje za zaštitu kolekcije. “U jednom trenutku su se tu krili partizani, pa su samostan bombardirale ustaše. Onda su se nekako u samostan sakrile ustaše, pa su ih partizani bombardirali. Čak se ovdje krila i brada četničkog vođe Draže Mihailovića. A mi smo se našli na udaru svih”.

Male stvari

Fra Janko Ljubos, opisujući šta sve kriju hronike muzeja, navodi da postoji stara knjižica, u koju je jedan franjevac svakodnevno bilježio vremenske uvjete, visinu temperature, količinu kiše i sunca, je li bilo magle… “To bi bilo doista zanimljivo djelo meteorolozima, da vide kako se mijenjala klima u nekoliko proteklih stoljeća.”

Ni protekli rat nije poštedio franjevce. Godine 1993. je vojnik Armije BiH Miralem Čengić u samostanu strijeljao gvardijana fra Nikicu Miličevića i vikara Leona Migića. “Svi ushićeno kažu kako je sve sačuvano u ratu. Ali malo ko zna da to nije tek tako sačuvano, da je to skupo plaćeno, ljudskom krvlju.”

Nakon burne historije, muzej je kandidat za najljepši muzej u Evropi. Za prestižnu nagradu se mogu prijaviti samo muzeji koji su obnovljeni ili modernizirani u posljednje tri godine. Muzej Franjevačkog samostana Duha Svetoga je to uradio 2014. godine.

Sama nominacija je pokazatelj da franjevci rade dobar posao i da njihova zbirka vrijedi, pogotovo što su iz zemlje koja zanemaruje institucije od kulturnog značaja, kaže kustos muzeja koje vlasti potpuno zanemaruju.

Hoće li osvojiti nagradu, koja se u maju naredne godine dodjeljuje u Zagrebu, manje je bitno, jer će oni svakako nastaviti vrijedno raditi na svom muzeju i širokih ruku dočekivati posjetioce iz cijelog svijeta.

Izvor: Al Jazeera