Na pomolu zlatna groznica kod Fojnice
Bosna i Hercegovina može se pohvaliti rudnikom zlata i srebra. Od njega trenutno nema nikakve koristi, jer je zatvoren još od Drugog svjetskog rata. No, možda će uskoro malo mjesto Bakoviće kod Fojnice početi tresti zlatna groznica.
U posljednje vrijeme najavljuje se ponovno otvaranje rudnika. Tim više jer stručnjaci kažu da su zalihe zlata u rudniku “teške” do 4 miliona tona, a srebra nekih 6 miliona tona.
Mještani Bakovića skeptični su prema projektu, kojeg Vlada Federacije Bosne i Hercegovine smatra ekonomski korisnim za sve nivoe vlasti, od lokalnog do entitetskog.
Saglasnost za istraživanje
Uska staza kod Bakovića vodi do nekadašnjeg rudnika. I potočić. U podnožju brda Ključ, među bujnom vegetacijom, krije se nekadašnji rudnik.
Trule daske, cijevi za vodu, betonski potporni zidovi, podsjećaju da su tu Austrijanci, Mađari, a završno Britanci eksploatisali zlato i srebro. Ranije davno, možda i Rimljani.
Mještani su dali saglasnost za istraživanje o potencijalima rudnika. No, traže odgovore na niz pitanja.
„Eventualne štete za okoliš, zatim kakva bi bila korist u smislu zapošljavanja bar dijela stanovništva, zatim u infrastrukturi“, kazuje Ivo Markija, Mjesna zajednica Bakovići.
Infrastrukturno, Britanci su 30-tih godina 20. vijeka u Bakovićima sagradili niz objekata, hidrocentralu, uveli telefon, zaposlili 700 ljudi. Dok nisu napustili rudnik pred Drugi svjetski rat. Na zlatna vremena mjesta ukazuju simboli, ali i sjećanja potomaka rudara.
„Oni koji su radili direktno u proizvodnji, bila je tu kapija kao carina, išli su kroz strogu kontrolu“, veli Franjo Bućo.
Pod budnom pažnjom Britanaca, blizu 2,5 tone zlata i 7,5 tona srebra, za pet godina je izvađeno iz rudnika.
Rađeno je ručno – gurala se kolica, ispiralo zlato i srebro, kopalo se.
„Baš pokazujem eksponat s čime se radilo, vadilo zlato. Što se tiče interesovanja, ljudi su skeptični da li ima te sirovine“, kaže Darvin Bućo.
U ovim već prerađenim ostacima rude, 80-tih godina stručnjaci su našli 30 kilograma zlata. Objašnjavaju, nekada je minimalna ekonomska korist za eksploataciju bila 5 grama zlata na tonu rude. Modernom tehnologijom granica se pomakla, pola grama zlata na tonu rude.
„Iako je čitavo područje oko rudnika zapušteno, stručnjaci tvrde, ovdje postoje značajna nalazišta rude iz koje se dobijaju zlato i srebro“, javio je reporter Al Jazeere Boris Gagić.
Uvjereni su kako ne griješe.
„Nove analize su urađene i moja je procjena da se očekuje 3-4 tone zlata u Bakovićima, sve se to mora dokazati istraživanjima površinskim, bušenjima i jamskim radovima“, ističe geolog Hrvatović.
Kojih neće biti, kao ni eksploatacije, dok se ne usvoji federalni zakon o koncesijama, jer se čeka okončanje parlamentarne procedure. Ali, investitori se već raspituju kada će se raspisati međunarodni tender.
Veliko interesovanje
Resorni ministar, vjeruje, dobar je to posao za sve nivoe vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
„Danas po sadašnjim vrijednostima procjenjuje se na oko 350 miliona dolara i zato je to sada značajno, prije 10-15 godina to je bilo 30-40 miliona dolara i zato nije bilo toliko interesovanja“, kaže ministar Trhulj.
Interesovanja za plementim metalima ne manjka među sarajevskim zlatarima. Sumnjaju kako bi svjetska cijena od 42 eura po gramu za fino zlato mogla pasti, ukoliko se na tržištu pojavi ono koje je iskopano u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Al Jazeera