Najbolje s ove strane Jadrana

Posljednja godina bh. filmske produkcije može se opisati najtežom do sada, ali filmovi se ipak snimaju, na 'gerilski' način.

BiH, Film, Festivali, Snijeg, Aida Begić
Film 'Snijeg' Aide Begić ušao je u selekcije oko 70 festivala širom svijeta, te osvojio tridesetak nagrada

Piše: Nada Salom

Da li znate nešto o balkanskim zemljama? Sarajevo, Beograd, Zagreb, Skoplje, Tirana, Podgorica ili Priština? Pa, oni su samo jedan sat i po leta od Firence, ali...

Ovim riječima, u kojima se još neizbježno uz Zapadni Balkan pominje rat, kao nešto što se zna, domaćini su najavljivali četiri dana savremene balkanske kinematografije "usred Firence, u Odeonu". A domaćini su "Pedeset dana međunarodnog kina u Firenci", koji se, po šesti put, održava od 25. oktobra do 14. decembra.

Konkretno, riječ je o jednom segmentu ovog festivala, onog pod nazivom Balkan Florence Express, nastalog u saradnji s italijanskom organizacijom Oxfam. Na Danima će biti održano 150 projekcija u devet posebnih festivala. Prikazuju se igrani, kratki, dokumentarni filmovi, kao i doku-fikcije i umjetnost videa, a tu su i brojni susreti s autorima i razgovori o filmovima i filmskoj produkciji, kao i mnogo pratećih sadržaja.

Na Balkan Florence Expressu, sa sloganom "Najbolji savremeni filmu s druge strane Jadrana", odnosno najznačajniji filmovi koji su snimljeni na Balkanu u proteklih nekoliko godina, od 26. do 30. novembra prikazano je 20 igranih i dokumentarnih filmova iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine. Suorganizatori projekta su, pored Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine, Crnogorska kinoteka, PriFilmFestival sa Kosova, Cinedays iz Makedonije, Restart i Hrvatski nacionalni arhiv, Tirana Film Festival iz Albanije, FreeZoneFestival i Dokukino iz Srbije.

Mračnije nego ikada

Od ovih 20 filmova pet je odabralo Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine: dokumentarne filmove "Godine koje su pojeli lavovi" Bore Kontića, "Selo bez žena" Srđana Šarenca (Šarenac je rođen u Sarajevu, a film je rađen u francusko-srbijansko-hrvatskoj koprodukciji), "Belvedere" Ahmeda Imamovića, igrani film "Snijeg" Aide Begić te "Sevdah" Marine Andree, koji je nastao u koprodukciji Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Osim ovih filmova, Udruženje filmskih radnika Bosne i hercegovine predstavilo je i Katalog bh. filma 2011/12. te katalog "Snimajuće lokacije Bosne i Hercegovine". Učinila je to članica umjetničkog dobora ovog projekta Elma Tataragić, generalni sekretar Udruženja te producentica i scenaristica filma "Snijeg".

Balkan Florence Express

U okviru Balkan Florence Expressa prikazani su, između ostalih, i srbijanski nagrađivani filmovi "Sinema Komunisto" Mile Turajlić, "Tilva Roš" Nikole Ležaića, kao i film Srđana Keča "Pismo Tati"; zanimljiva makedonska ostvarenja "Krojačica" Biljane Garvanlieve i "Punk nije mrtav" Vladimira Blaževskog; iz Crne Gore prikazani su "Mali ljubavni bog" Željka Šošića i "Ustrajnost“... duh... dah" Momira Matovića; zatim prvi dokumentarni film mladog Albanca Encijana Kocija o vrijednosti umjetničkog filma "Ne praonici", "Amnestija" Bujara Alimanija, pa kosovski "Plavi zid, crvena vrata", dokumentarni film o prištinskim ulicama Albana Muja i Yila Citakua; te hrvatski filmovi "Obiteljski ručkovi/Nije život pjesma Hawaiija" Dane Budisavljević, "Majka asfalta" Dalibora Matanića, "Josef" Stanislava Tomića, "Blokada" Igora Bežinovića...

Ono što karakterizira posljednju godinu bh. filmske produkcije sažeto je već u uvodnim napomenama Kataloga bh. filma 2011/12. Tataragić će, naime, zapisati kako nikada nije bilo teže napisati uvodnik o situaciji u bh. filmu danas.

"Sa jedne strane, finansijski aspekti i dalje izgledaju mračni, ako ne i mračniji nego ikada, dok se, sa druge strane, filmski profesionalci sve više prilagođavaju novim načinima produkcije, produkcije koja je sve više slična gerilskom niskobudžetnom snimanju filmova."

Navest će kako je godina uistinu počela sjajno, finalizacijom pregovora i pristupanjem programu MEDIA Evropske unije, "koji je sada otvoren i za producente iz naše zemlje, što će vrlo brzo imati utjecaja na razvoj bh. filma i pomoći domaćim producentima da bolje i brže razvijaju i finansiraju svoje filmske projekte".

Idemo dalje

No, piše Tataragić, Katalog donosi čak 95 filmova, ali samo dva gotova igrana, dugometražna filma, dok sekcija filmova u pripremi donosi impresivan broj od 17 igranih filmova: sedam filmova u razvoju, tri u predprodukciji, dva filma u produkciji, a čak pet filmova u postprodukciji. Nakon svega, zaključuje Tataragić, ipak postoji neko svjetlo u tunelu recesije, iako se kraj tunela još ne nazire. To je svjetlost koja dolazi od strasti prema filmskoj umjetnosti i od stalne i neumorne potrebe bh. autora da prave filmove.

Ipak, idemo dalje! To - idemo dalje - bilo je i prikazivanje bh. filmova u Firenci (u novembru su upriličeni i Dani bh. filma u Poljskoj i Zagrebu) koje je publika sa zanimanjem pratila. Podsjetimo šta su Italijani vidjeli.

Uz Imamovićev "Belvedere" piše da je to priča je o onima koji su mrtviji od svih svojih mrtvih. Ovo je intimna priča o onima koji su preživjeli genocid u Srebrenici, a sada se suočavaju s realnošću punom kontrasta. "Realnost njihove neumorne portage za istinom sudara se s trivijalnošću svakodnevice tranzicijskog društva, opsjednutog produkcijom reality showa, koji formiraju pojedince s površnim karakterom. Kada se ova dva svijeta sudare u potpuno disfunkcionalnom društvu počinje odbrojavanje."

Publicist Boro Kontić, autor filma „Godine koje su pojeli lavovi“, već godinama sakuplja primjere neprofesionalnog novinarstva tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije (1991-95), a posebno one koje govore o ratnom huškanju, propagandi i govoru mržnje. "Od juna 2009. godine on je kamerom počeo pratiti sudbinu najavljene krivične prijave Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tužilaštvu za ratne zločine Srbije protiv NN lica - novinara odgovornih za ratnohuškačku propagandu."

Sevdah u najčišćem obliku

"Snijeg" Aide Begić je u Firencu stigao s već poznatom činjenicom da je, u okviru programa Sedmica kritičara, na filmskom festivalu u Cannesu dobio Grand Prix, da je ovo filmsko ostvarenje ušlo u selekcije oko 70 festivala širom svijeta te osvojilo tridesetak nagrada. "Film tretira tragične posljedice etničkog čišćenja i fokusira se na žene u zabačenom planinskom selu u Bosni, koje se, više nego ikada, moraju oslanjati jedne na druge, s obzirom na to da su svi muškarci, osim jednog djedice i zanijemjelog dječaka, ubijeni ili nestali..."

Kritika je zabilježila i kako Begićeva smješta suprotstavljene snažne likove (odlična Zana Marjanović) unutar spokojnog krajolika, naglašavajući njihovu izoliranost. "Vrlo suptilni nagovještaj nadrealnog daje priči karakteristično svojstvo metafizičkog razumijevanja života koje cijelo selo treba kako bi preživjelo."

"Sevdah" je za Marinu (Andree) mnogo više od profesionalnog projekta: on je privatno putovanje u prošlost, traganje za vrijednostima u sopstvenoj tradiciji i homage rano preminuloj prijateljici Farah Tahirbegović - bilježi jedna od kritičarki nakon projekcije ovog filma, koji je na Međunarodnom filmskom festivalu u Campobassu, Italija, osvojio još jedno međunarodno priznanje - Nagradu za najbolju muziku. Uz "Sevdah" ide i podsjećanje da je "sevdah osjećaj života uronjen u melanhoniju, čežnju i prelijepu tugu, da je, zapravo, u sevdalinci, jedinstvenoj formi koja u Bosni postoji vijekovima, sevdah izražen u svom najčišćem obliku. Umjesto da pokuša definirati sevdah, ovaj film kroz priče evocira osjećanja, muziku  i slike. Različiti ljudi se pojavljuju u filmu, ali troje vode tri osnovne linije. To su Farah Tahirbegović, Damir Imamović i Marina Andree: književnica, muzičar i rediteljka."

"Selo bez žena" reditelja Srđana Šarenca u Firenci je prikazano nakon što je ova priča o muškarcima iz sela Zabrđe, koji, zbog nedostatka mještanki, uzimaju za supruge žene iz Albanije, proglašeno najboljim dokumentarnim ostvarenjem na Međunarodnom filmskom festivalu u Minsku, a dobilo je i nagradu Udruženja francuskih reditelja. Film je, prenijele su brojne agencije sredinom ovog mjeseca, do sada prikazan na 50 filmskih festivala širom sveta i osvojio je 14 nagrada.

Pored ostalog, dobio je i nagradu "Dokumenta Madrid" za autorski dokumentarac 2011. godine, kao i priznanje "Ivica Matić" Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.