Oglasi

Najstarija džamija na obali Une čeka na obnovu

Njena kulturno-historijska vrijednost nije još do kraja valorizirana, a niti stavljena u funkciju obogaćivanja turističke ponude.
Ovo je prva džamija na lijevoj obali Une i najstarija na ovom prostoruMirza Sadiković/Al Jazeera

Strmim zmijolikim putem zaraslim u travu, iz koje proviruje kaldrma, koji s jedne strane opasavaju zidine što su među prvima iznikle na krajiškim brdima, a s druge, one donje, rječicu Horljavu, što se uvija i ponire, baš ispod zidina i kule i velikog bijelog kamena, zvanog "ičicar", stiže se do staroga grada. Dobi ime, kako je zapisano u starim listinama "Bila Stina", baš po bijelom kamenu "ičicaru", ali i naselje što nastade oko njega.

Stari je to grad Bila Stina, čije ime godinama kasnije preimenovaše u Stari grad Stijena.

Građen je u srednjem vijeku, a završavan u osmanlijskom periodu. Pisani tragovi svjedoče da je ovo najstariji grad u Bosanskoj krajini, u nizu od njih 40-ak što grle Unu uz granični prostor Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

S Unom ga vezuje rječica Horljava, koja ispod Bile Stine ponire i nakon nekoliko kilometara stiže joj u zagrljaj u grmuškom kanjonu.

Zapravo, zapisao je Radoslav Lopašić u svojim istraživanjima Bihaća i Bihaćke krajine s početka 20. stoljeća, "ovdje su bila dva grada, jedan iz srednjeg vijeka, znatno porušen, a drugi iz turskog vremena, dobro očuvan. Godine 1575. Turci su zauzeli Bilu Stinu i oko 1626. popravili grad, a novi sagradili 1771. godine. Najtvrđi je to grad što su ga Turci sagradili u Bosni."

U istraživanjima Hamdije Kreševljakovića nalazi se da se Bila Stina prvi put spominje 1483. godine, kad je bila vlasništvo Babonića blagajskih, koji su u ovom gradu držali svoje kaštelane, koji su upravljali imanjem i brinuli o odbrani grada.

Život u zidinama

Po dolasku Osmanlija sazidan je novi bedem i u centralnom dijelu staroga grada sagrađena džamija. Prva na lijevoj obali Une i najstarija na ovom prostoru. Nastanak džamije veže se za dolazak Ferhat-paše Sokolovića u ove krajeve.

"Ovdje počinje priča o prvoj i najstarijoj džamiji izgrađenoj na prostoru Bosanske krajine, na lijevoj obali Une, a samim tim svjedoči i o dolasku islama u ove krajeve, bogatoj i burnoj prošlosti Bosanske krajine, koja čuva zanimljive predmete i priče", počinje priču Sulejman-ef. Hašić, imam u današnjem džematu Stijena.

"O njenoj gradnji govori i tarih iznad ulaznih vrata u Stari grad, u čijem je ona središtu. Pa berat (ukaz), povelja tobdžiji Ramadanu o obnovi grada. Bila je tu i kuća s pratećim objektima, pa zgrada u kojoj je bila čak i škola. Sav život se, zapravo, odvijao u zidinama grada."

O gradnji džamije govori i ovaj tarihMirza Sadiković/Al Jazeera

"Džamija je jedinstven objekat, još u takvom ambijentu", dodaje Mujo Majetić, koji je gotovo sav radni vijek proveo u ovom mjestu kao mjesni imam: "Pogotovo kada se čovjek vrati stoljećima unazad i uporedi uvjete i mogućnosti gradnje iz tog doba. Živi priča, prenosi se s koljena na koljeno, da su prilikom obnove zidina, ali i gradnje džamije kamen prenosili s ruke na ruku, od Une. Naime, od ovih zidina do Une nekoliko je kilometara, a ljudi su bili postrojeni jedan do drugog i dodavali su jedan drugom kamen. Džamija čuva u svojim zidovima umjetnost i bogatstvo."

Džamija je pravougaonog oblika, s drvenom munarom, koja je i danas sačuvana u tom obliku. Unutrašnjost joj krasi niz drvenih, lijepo izrezbarenih stubova. U centralnom je dijelu balkon s izrezbarenom ogradom. Obložen je drvetom i ukrasima. Plavičasti cvjetići, zeleno-žuta boja ukomponirani su u ogradu, koju drži nekoliko stubova. Na više mjesta, u zidovima, u drvenim stubovima, zapisi o gradnji, obnovi, njenim mualimima. A oko džamije u zidinama staro mezarje i stotinama godina stari nišani, nadgrobni spomenici, koji popuštaju pod teretom vremena.

U dvorištu džamije je staro mezarje i stotinama godina stari nišaniMirza Sadiković/Al Jazeera

I bihaćki profesor Remzija Baltić govori o njenom trajanju u okviru dokumentiranja kulturno-historijske i muslimanske baštine ovog kraja. Citirajući, kroz vremensku distancu, mnoge historičare, zapisao je "da je prva sagrađena, odnosno među prvim od 158 džamija, koliko ih je bilo 1895. godine".

U svojoj knjizi Džamije i dio muslimanske baštine Bosanske krajine prof. Baltić podsjeća da je "bila jedna od najljepših na ovom cijelom prostoru i danas je njena unutrašnjost – istina, zubom vremena nagrižena – posebna".

Džamija dugo nije u upotrebi. Prepuštena je zubu vremena, poput zidina staroga grada. Ipak, preživjela je vrijeme kad su je namjeravali srušiti, odnosno renovirati zbog nekih drugih ciljeva.

Zbog izuzetno bogate i značajne prošlosti, ali i činjenice da je prva sagrađena na ovom prostoru, s kompletnim starim gradom uvrštena je na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Prizor za razglednice

Nažalost, njena kulturno-historijska vrijednost nije još do kraja valorizirana, a niti stavljena u funkciju obogaćivanja turističke ponude.

"Vrijeme je učinilo svoje", kazuje imam Majetić, "pa je danas ovaj svojevrsni i po mnogo čemu jedinstveni nacionalni spomenik pod zaštitom države više prizor u stoljetnim nišanima za razglednice. I za podsjećanje na dolazak islama na ove prostore."

Ipak, konačno je najavljena aktivnost na njenoj obnovi i zaštiti. Najavili su to proteklog ljeta iz Vakufske direkcije Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a izvjesni su i određeni projekti Evropske unije, koji se naslanjaju na prekograničnu saradnju Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Prihvaćena je inicijativa mještana tog područja, koji sami žele podržati aktivnosti na zaštiti i obnovi džamije i njenom stavljanju u funkciju, u turističke svrhe, kako kažu, "jer, malo je ovakvih područja koje imaju ovakvo što – stari grad, pa prvu i najstariju džamiju, pa ponornicu rijeku i ukupni ambijent kulturno-historijskog naslijeđa".

Zaštitu i obnovu uz džamiju i stari grad Bilu Stinu čeka i muzej, nastao iz ljubavi prema baštini Bosanske krajine, ovom starom gradu i adetima ovdašnjih ljudi, koji, uz zidine, zaboravu otima i pokušava pokazati kako se nekada radilo i kako je to u ovom nastarijem, starom gradu bivalo i trajalo. U Biloj Stini.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.