Najveći protest u historiji interneta

Prijedlogom zakona je predviđena i zabrana online skidanja filmova, serija i muzike preko stranica koje nisu iz SAD (Al Jazeera)

Više desetina američkih web stranica predvođenih internetskom enciklopedijom Wikipedijom ugasilo je u srijedu svoje stranice u znak protesta protiv prijedloga zakona o online piratstvu koji se trenutno nalazi u američkom Kongresu.

Wikipedia je ugasila svoj servis na engleskom jeziku koji ima oko 3.850.000 članaka i više od 25 miliona posjeta dnevno, a njen osnivač Jimmy Wales izjavio je da su predloženi zakoni prijetnja budućnosti interneta.

Tokom 24 sata, koliko neće raditi ova web stranica, posjetiocima će se prikazivati crno-bijela stranica na kojoj piše ‘Zamislite svijet bez slobodnog znanja’, sa linkom za informacije o kontroverznim prijedlozima zakona.

Google je ispod pretraživačkog polja na svojoj stranici postavio link na kojem piše  „Recite Kongresu: Molim vas nemojte cenzurirati web!“, a koji vodi na peticiju protiv predloženih mjera.

‘Cenzura interneta’

Prijedlozi zakona Stop Online Piracy Act (SOPA), podneseni Zastupničkom domu, te Protect IP Act (PIPA), koji se trenutno razmatraju u Senatu, namijenjeni su sprečavanju piratizacije američkih proizvoda izvan zemlje.

Prijedlogom zakona je prvobitno bilo predviđeno da američko Ministarstvo pravde, preko suda, ima mogućnost da naredi stranicama kao što su Google ili Yahoo! da izbrišu linkove ka stranim internet stranicama koje imaju neki piratski sadržaj i tako onemoguće korisnike u SAD da ih posjećuju.

Wikipedija i ostale stranice navode da bi na taj način došlo do cenzure i da bi on u praksi bio neprovodiv, jer bi moralo da se pazi na hiljade informacija koje se nalaze na linkovima za strane sitove, i da se za svaku pojedinačno provjerava da li je piratska.

Ističe se da bi i samim usvajanjem zakona došlo do cenzure, jer bi Ministarstvo pravde moglo da uređuje cyber prostor.

Prijedlogom zakona je predviđena i zabrana online skidanja filmova, serija i muzike preko stranih stranica.

Ono što također plaši internet kompanije je to da bi one bile odgovorne za praćenje svih materijala na stranicama sa kojima su povezane, što je veoma teško i skupo.

Kompanije navode da podržavaju sadašnji važeći zakon, kojim se može zatražiti se da ukloni sporan materijal, ali se ne traži praćenje svih linkovanih stranica.

Stav Bijele kuće

Google, koji je vlasnik YouTuba i mnogih drugih stranica, prošle godine je dobio zahtjev za uklanjanje čak pet miliona sadržaja zbog piraterije i svaki put kad je ustanovio da je zahtjev legitiman, u roku od šest sati taj sadržaj je bio uklonjen.

Nakon niza primjedbi kompanija, predlagači zakona iz Republikanske partije su odlučili da povuku dio zakona koji se odnosi na brisanje linkova, i odgodili izjašnjavanje u Kongresu do 24. januara.

Zakon, s druge strane, čvrsto podržavaju Hollywood, filmski studiji i izdavači knjiga, koji tvrde da strane stranice bez dozvole objavljuju autorska djela.

Nakon što je predsjedniku Baracku Obami stigla online peticija sa 50.000 potpisa protiv predloženih zakona,  oglasila se i Bijela kuća koja je saopćila da bilo koji zakon protiv on-line piraterije koji dođe do predsjednika neće stvoriti rizik cenzure sadržaja na internetu.

Trojica saradnika predsjednika, koji se bave tehnološkim i internet pitanjima, objavili su da se protive bilo kojoj cenzuri interneta, ali su izbjegli da se konkretno izjasne o prijedlogu zakona.

Portparol Bijele kuće Jay Carney izjavio je da pitanje internet piraterije mora da se riješi, dodavši da Bijela kuća neće zauzimati stranu u sukobu Hollywooda i Silicijske doline.

Izvor: Agencije