Nakon Sirije, Trump planira ‘povlačenje iz Afganistana’

Američke snage ušle su u Afganistan 2001. godine u invaziji nakon napada na zgrade Svjetskog trgovinskog centra i Penatagon 11. septembra (Reuters)

Donald Trump planira povući pola od 14.000 američkih vojnika u Afganistanu, navode izvještaji, dan nakon što je američki predsjednik objavio povlačenje svih američkih vojnika iz Sirije. 

Navodni potez dolazi u momentu kada su američki zvaničnici uključeni u razgovore sa talibanima koji su bili potisnuti nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine, ali sada kontroliraju značajan dio afganistanske teritorije. 

Trumpova iznenadna odluka da povuče vojnike iz Sirije doprinijela je ostavci šefa Penatogana Jima Mattisa zbog značajnih političkih razlika sa predsjednikom. 

Mattis se također zalagao da SAD ima jake vojne snage u Afganistanu kako bi se poboljšali diplomatski napori za mir. On je dao ostavku kratko nakon što su američki zvaničnici otvorili mogućnost da će Trump narediti povlačenje. 

Govoreći pod uvjetom anonimnosti, jedan američki zvaničnik rekao je za agenciju AP da bi vojnici mogli biti povučeni iz Afganistana do ljeta, ali da nije donijeta konačna odluka. 

Nije jasno kako će onda tako mali broj američkih vojnika biti u mogućnosti da ispuni u potpunosti misiju koja je u toku, uključujući obučavanje afganistanskih snaga, njihovo savjetovanje na terenu, i vođenje zračnih napada na talibane i druge oružane grupe. 

Umjesto toga, Washington bi zasigurno morao smanjiti svoju misiju što bi dalo šansu za povratak talibana i širenje njihove ofanzive na cijelu zemlju. 

Penatagon nije htio dati komentar na ove navode. Garrett Marquis, glasnogovornik Nacionalnog sigurnosnog vijeća, rekao je da Bijela kuća neće komentirati “buduće strateške poteze”. 

Civilne žrtve

Američke snage ušle su u Afganistan 2001. godine u invaziji nakon napada na zgrade Svjetskog trgovinskog centra i Penatagon 11. septembra. 

Prošlog mjeseca, Institut Watson za međunarodne i javne poslove na Univerzitetu Brown objavio je studiju u kojoj se navodi da su stotine hiljada ljudi ubijene u takozvanom “ratu protiv terora” kojeg je pokrenuo SAD nakon napada, uključujući 38.480 civila u Afganistanu. 

Približno 2.798 civila je ubijeno a 5.252 ranjeno u napadima širom zemlje od januara do septembra ove godine, podaci su UN-a. 

Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani rekao je u novembru da je 28.529 pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti ubijeno od početka 2015, što je puno veći broj nego što se prije smatralo. To znači da je u prosjeku ubijeno 20 vojnika svakog dana. 

Porast nasilja dešava se dok SAD pokušava provesti mirovno rješenje 17-godišnjeg sukoba, dok talibani intenzivno preuzimaju kontrolu nad mnogim područjima. 

Trump je privatno govorio protiv američkog vojnog prisustva u Afganistanu, a u srijedu je, prenosi AP, jednom savezniku kazao: “Šta mi radimo tamo? Tamo smo sve ove godine.”

Republikanski sentor Lindsey Graham, Trumpov saveznik u mnogim situacijama, upozorio je na moguće opasnosti ako se SAD povuče. 

“Zbog uvjeta u Afganistanu, u ovom momentu, povlačenje američkih vojnika je visokorizična strategija. Ako nastavimo sadašnjim kursom, možemo izgubiti sve ono što smo dobili i otvoriti put prema drugom 11. septembru”, saopćio je Graham. 

Trump je prošle godine odobrio povećanje snaga, ali je priznao da je to nerado učnio. 

Ranije ove sedmice, američka delegacija i predstavnici talibana imali su razgovore u Abu Dhabiju o dogovoru koji će okončati rat. Prisustvovali su i zvaničnici iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. 

Saudijski ambasador u SAD-u Khalid bin Salman napisao je na Twitteru da su razgovori bili produktivni i da će “donijeti veoma pozitivne rezultate početkom sljedeće godine”. 

Međutim, bivši visoki zvaničnik State Departmenta upoznat sa sastankom rekao je da su talibani odbili prijedlog za primirje i tražili da se razgovori fokusiraju na američko povlačenje.

Izvor: Al Jazeera i agencije