Nanosi zemlje i vode podijelili Šipkovicu

Prirodna katastrofa pogodila je prije desetak dana Tetovsku regiju na sjeverozapadu Makedonije i tada je poginulo šest osoba i načinjena je velika materijalna šteta.

Nanosi zemlje, kamenja i vode podijelili su Šipkovicu na dva dijela. Na svakom koraku vidljive su posljedice poplave i odrona. Kuća Rife Kamberi je oštećena, ali oni još nisu preseljeni na sigurnije mjesto.

„Tražim od države da mi omogući da ja i moja porodica živimo na drugom mjestu, zato što ovaj problem neće biti rešen za mjesec ili dva – trajat će godinama“, kaže ona.

Lokalni hodža Zendel Xhezairi kaže da bi u Šipkovici trebalo izgraditi sistem koji će spriječiti nove tragedije i štete.

„Mi nećemo da ubuduće ponovo imamo žrtve zbog prirodnih katastrofa“, izjavio je on.

Prve analize nepogode koja je zadesila ovo selo pokazuju da je, osim obilnih kiša i ljudski faktor uticao na obim nesreće, iz Šipkovice javlja novinarka Al Jazeere, Milka Smilevska.

„Kuće sagrađene jedna do druge, bile su prepreka vodi koja je nadirala ka naselju Šipkovice. Našle su se na putu bujice koja je ovde odnela četiri života i uništila tridesetak objekata“, dodala je.

Bez urbanističkog plana

Stanovnici su izgradili kuće u blizini potoka koji presijeca selo i koji je od nanosa vode, zemlje i kamenja bio povećan desetostruko u vrijeme nesreće.

„Selo Šipkovica nema urbanistički plan. Stanovnici nisu ostavili dovoljno mjesta da se potok slobodno kreće. Malo korito ne može sakupiti vode, koje dolaze obilnim kišama“, navodi Hisen Džemaili iz općine Tetovo.

Osim neadekvatne gradnje, stanovnici sela bacali su smeće i građevinski šut iznad sela, pa je bujica, sve to vratila u Šipkovicu. Jedan od ključnih problema, ne samo za ovo mjesto, nego za cijelu regiju Šar Planine je i nekontrolirana eksploatacija drveća, smatra gradonačelnica Tetova, Teuta Arifi.

Profesor na Šumarskom fakultetu Ivan Blinkov, napominje da ljudi povećavaju rizik od ovakvih nesreća svojim aktivnostima poput „utjecaja bespravnih sječa šuma, neodgovarajućih poljoprivrednih i šumskih aktivnosti i građevinskih aktivnosti gdje planinski prostor to ne dozvoljava“.

Blinkov kaže da opasnost od ponavljanja odrona može smanjiti gradnjom prepreka na planini i njenim pošumljavanjem.

Izvor: Al Jazeera