Napredak ili diktatura u Turskoj?

Postoji više od 100 zakona na koje je utjecao rezultat referenduma o ustavnim promjenama (EPA)

Piše: Khalil Mabrouk

ISTANBUL – Turska je donijela stav o ustavnim reformama, pa je tako 51,4 posto glasača reklo da uvođenju predsjedničkog sistema upravljanja u Turskoj, umjesto dosadašnjeg parlamentarnog.

Posmatrači su podijeljenih mišljenja o implikacijama primjene predsjedničkog sistema u Turskoj na stvarnost države. Dok jedni smatraju kako će promjene voditi Tursku prema napretku, drugi u tome vide korak unazad za slobode i pluralizam.

Pristalice ustavnih reformi rezultate glasanja vide kao uvod u novo doba za zemlju koja ima aspiracije da uđe među deset najjačih država u svijetu do 2023. godine, kada će biti obilježena stogodišnjica Republike.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je izjavio da će “provedba ustavne reforme donijeti stabilnost i sigurnost Turskoj i da će to biti sredstvo za postizanje ciljeva zacrtanih za 2023. godinu”, pojasnivši da je država “ušla u novo razdoblje nakon referenduma 16. aprila 2017. godine”.

Usklađivanje zakona

Dok protivnici ustavnih reformi osporavaju mehanizme provođenja referenduma i kritiziraju njegove rezultate, “mašinerija” za prebacivanje na predsjednički sistem počela je rad. Tursko Ministarstvo pravde počelo je razmatrati izmjene i dopune 144 člana u sedam zakona, kako bi ih uskladili s novim ustavnim amandmanima.

Prema turskim medijima, jedan od zakona koji će biti izmijenjeni su Izborni zakon, Osnovni izborni zakon i Zakon o biračkim spiskovima, Zakon o političkim strankama, Zakon o Vrhovnom vijeću sudija i tužilaca, Zakon o žalbama pred sudom i Zakon o vojnim sudovima, pored Zakona o izboru predsjednika.

Moin Naim, pisac i politički analitičar, specijalista za pitanja Turske, kaže da je “usklađivanje zakona” među prvim procedurama za provođenje tranzicije sa parlamentarnog na predsjednički sistem. Riječ je o zakonima koji se nalaze u ustavnim odredbama koje se trebaju mijenjati.

Naim za Al Jazeeru pojašnjava da postoji više od 100 zakona na koje je utjecao rezultat referenduma o ustavnim promjenama. Očekuje da će ti amandmani biti usvojeni na sjednici Parlamenta, nakon službenog objavljivanja rezultata referenduma.

Ističe kako postoje interni potezi unutar vladajuće Partije pravde i razvoja da se predsjednik Recep Tayyip Erdogan vrati u redove stranke i preuzme ulogu predsjednika, što će, prema njegovim očekivanjima, biti veoma brzo učinjeno.

Brod kojim upravlja jedan kapetan

Dodaje da bi period izmjene zakona mogao trajati šest mjeseci, nakon čega će stranka početi s pripremama za izbore predviđene za novembar 2019. godine. AKP je u prilici pozvati i na prijevremene izbore kako bi se ubrzao rad na izmjenama i dopunama zakona, ali očekuje da stranka neće pokrenuti takvu inicijativu.

Naim smatra da će prebacivanje Turske na predsjednički sistem učiniti da zemlja bude “poput broda kojim upravlja jedan kapetan”, nakon što su je vodila dva lidera, odnosno premijer i predsjednik države, što je ranije već izazivalo dosta sukoba oko ovlasti.

Također je istakao da ova promjena znači prelazak Turske u novo stanje u smislu prirode vlasti, u kojoj male stranke nemaju mogućnost utjecaja na političke odluke preko koalicionih vlada. Ovo će dodatno učvrstiti i stabilizirati politički sistem te smanjiti mogućnost kolapsa vlada i ulaska u ustavne krize, što se dešavalo mnogo puta u prošlosti.

Sardar Karagoz, novinar lista Daily Sabah, kaže da će izmjene Ustava dovesti do “efikasnijeg sistema vlasti, bržeg ekonomskog razvoja i veće političke stabilnosti'”.

S druge strane, protivnici ustavnih reformi utemeljuju svoje stavove na deset osnovnih tačaka. Neke od najznačajnijih su da izmjena Ustava ojačava vlast jednog čovjeka, povećava šanse za nametanje diktature, poništava pluralizam i princip razdvajanja vlasti.

Vlast jednog čovjeka

Također, smatraju da će amandmani podijeliti državu, pružiti imunitet predsjedniku, dati mu zakonodavne nadležnosti i ovlasti da zavede vanredno stanje, raspusti parlament po bilo kojem osnovu, da predlaže državni budžet, kao i da se na ovaj način jača njegova kontrola nad sudstvom.

Aydin Engin, novinar turskog opozicionog lista Cumhuriyyet, piše da dalje provođenje referenduma, a zatim i prvi koraci na usvajanju amandmana, u praksi proizvode polovinu Ustava i institucije predsjednika samo za polovinu Turaka.

Svojim riječima želi aludirati na malu razliku u broju glasača za ustavne reforme (51,4 posto) i onih koji su glasali protiv (48,6 posto), što je razlika veća od milion glasova.

Izvor: Al Jazeera