Narodna banka Albanije pokradena, vlast šuti

Piše: Ben Andoni

Ako se obično govori da pljačke izvode “neki stranci”, u slučaju Narodne banke Albanije to su uradili njeni vlastiti zaposlenici, a to se dogodilo prije desetak dana. Zbog nedavne megapljačke “teške” 713 miliona leka (6,9 miliona dolara/5,1 milion eura) do sada je uhapšeno devet zaposlenika ove institucije.

Glavna osoba bio je Ardian Bitraj koji je radio kao radnik na blagajni Narodne banke. Priznao je planiranje i dosadašnju realizaciju. Ono što je interesantno je nešto drugo. Bitraj, glavnooptuženi za krađu, iako je ukrao milione leka, odlučio je da ne bježi, kao što je to uobičajena praksa kod pljački, već je nastavio s radom u banci, kako bi pratio razvoj istrage, navode tužioci.

Prve informacije koje su mediji ponudili kažu kako se ponašao kao “poznati” kladioničar koji je ostavio novac u kladionici nedaleko od njegove kuće. Zapravo se pretvarao kako je trošio velike količine novca u sportske opklade. Kasnije se ustanovilo da to nije baš tako bilo. Kladioničarska kuća navela je kako nijedan igrač nije trošio tako velike iznose kao što je navodio Bitraj, ali je dodala kako je imao praksu povremeno uplaćivati na pojedine utakmice tokom Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu.

Ovo je pokrenulo istragu u drugom smjeru, što je na kraju i razotkrilo plan. Do sada je uhapšeno osam zaposlenika Narodne banke te jedan od Bitrajevih rođaka, koji je bio saučesnik. Tokom istrage Nadzorno vijeće Narodne banke dalo je slučaju još više na težini tako što je otpustilo dvojicu direktora pojedinih odjela, jer su navodno bili upoznati s pljačkom. Riječ je o Dorianu Collakuu, direktoru Odjela za izdavanje novca, i Eduartu Sinaniju, direktoru sigurnosti. Istog dana je predsjednik Vrhovne državne revizije Bujar Leskaj izvršnom naredbom pokrenuo punu kontrolnu istragu Narodne banke.

Svi pritvorenici su upoznati s onim što im se stavlja na teret, no nijedan nije pristao iznijeti detalje o svemu što se dešavalo, pa ni o svom učešću. Prema izvorima iz Tužilaštva, četiri čovjeka su kazala kako su već bili spremni na hapšenje. Iako članovi grupe nisu pokazali pokajanje za krađu, svaki od njih je je imao specifičnu ulogu u toku pljačke, navode iz Tužilaštva.

Kako je pljačka otkrivena

Postoji zvanična verzija kako je pljačka otkrivena. Sigurnosne kamere u Narodnoj banci su pokazale kako je  Bitraj, blagajnik odgovoran za gotovi novac napunio plastične kese s novčanicama u skladištu novca. Tužioci navode da je, nakon što je spakovao novac, otišao u toalet i sakrio novac ispod svoje odjeće. Priznao je kako je na taj način iznosio novac pune četiri godine.

“Odlazio sam u trezor pod izlikom da sam tamo zaboravio mobilni telefon ili ključeve od automobila i onda uzimao novac”, kazao je Bitraj tužiocima, dodavši kako je bio zadužen za kontrolu novih novčanica i da ih je skrivao ispod odjeće. Novčanice je mijenjao listovima iz starih knjiga.

Ovo je izazvalo mnoga pitanja o funkcioniranju mnogih lanaca u strukturama banke. Bitraj je saznao da će, nakon neprovođenja interne kontrole dugo vremena, kontrolor raditi u danima koji dolaze. Tužioci navode da je upravo on razotkrio plan pljačkanja.

Tri dana prije interne kontrole Bitraj se prestrašio i priznao pljačku u kojoj je učestvovao. “Pokajnik” je otišao svojim nadređenima i priznao shemu pljačke, iz straha šta će se dalje dešavati. U početku je menadžment Narodne banke odlučio sačuvati tajnu. Nakon nekog vremena, Narodna banka je dala otkaz Bitraju i jednom od njegovih saradnika. Također, ova institucija poslala je interno pismo zaposlenicima u kojem se navodi kako je došlo do pljačke te zatražila od njih da ovu tajnu ne iznose vani.

Guverner Narodne banke Ardian Fullani odmah je naredio uspostavljanje dvije komisije koje će provjeriti stanje u trezoru Odjela za emisiju novca. Istovremeno, Tužilaštvo u Tirani je zatražilo od komercijalnih banaka da blokiraju račune rođaka dvije osobe uhapšene u ovom skandalu, Bitraja i Mimoze Bruzija.

Također, zatraženo je od Agencije za utvrđivanje pranja novca da utvrdi koje su transakcije provođene i je li novac završio van Albanije. Prema ovoj naredbi, računi 20 rođaka su bili blokirani i oni su morali potvrditi porijeklo tog novca. Među osobama kojima su blokirani računi su bliski rođaci uhapšenih.

Tužilaštvo je od Narodne banke zatražilo kompletnu listu zaposlenika Centra za emisiju novca, koji se nalazi u Linz Tirani, takozvanom Odjelu X, modernoj zgradi koja se nalazi podno planine zapadno od Tirane.

Nacionalna sigurnost na udaru

Kako navode iz Tužilaštva, prekršaji koje su napravili ovi zaposlenici otkriveni su posmatranjem snimaka sigurnosnih kamera iz područja gdje se pljačka dogodila. Do sada provedene istrage potvrdile su prekršaje uhapšenih osoba i rezultati pokazuju da fizičko stanje novca u odjelu ne odgovara onom koji se nalazi u suprotnom skladištu.

Također, istražioci su naveli kako se nije poštovalo pravilo kretanja novca i sigurnog čuvanja tri ključa kod tri različite osobe. Otkriveno je kako je ključeve imao Bitraj, dok osoba koja je pratila kamere i vidjela djelovanje Bitraja nije dobila otkaz. Ovo pokazuje da je riječ o velikoj organizaciji.

Guverner u početku nije ništa govorio, kasnije je rekao kako je riječ o državnoj tajni da bi, nakon pritiska medija, ipak izjavio: “Ova infrastruktura se prati sve vrijeme, a kontrole se provode stalno. Neusklađenost dužnosti određenih zaposlenika omogućilo je stvaranje prostora za uzimanje novca.” Dodao je da su “novčane rezerve u Narodnoj banci Albanije uskladištene, da su pod jakom sigurnošću i nisu pogođene dešavanjima, jer “kombinacije seta procedura čini nemogućim pristup tim sredstvima”.

No, bivši šef Nacionalne obavještajne službe Albanije Fatos Klosi je istakao kako je pljačka Albanske banke direktno pogodila nacionalnu sigurnost. “Pljačka u Narodnoj banci je narušila državnu sigurnost. Zašto ovo kažem? Iz dva razloga: prvi je iznos ukradenog novca, a drugi jer ova institucija treba pružiti sigurnost albanskim građanima, a to se u ovom slučaju nije desilo”, izjavio je.

Ono što iznenađuje je činjenica da ova velika pljačka nije izazvala nikakvu reakciju vlasti. Zapravo je veoma slabo primljena u javnosti. Samo je Erion Brace, predsjednik Komiteta za ekonomiju u Parlamentu, koji je u lošim odnosima s guvernerom godinama, zatražio od Fullanija da se odmah pojavi u Parlamentu.

Odgovor institucija

Sjednica Komiteta, održana iza zatvorenih vrata, trajala je više od dva sata i ponudila već spreman odgovor: guverner je istakao kako je to bio dobar potez i da će sarađivati.

“Dobili smo detaljnu informaciju o svemu što se dešavalo u Narodnoj banci i preliminarnu analizu odgovornosti ove institucije. Također smo diskutirali o ovom slučaju i analizirali činjenicu da ovo dešavanje šteti imidžu Narodne banke Albanije. Tražimo nultu toleranciju za sve koji su umiješani u ovo, počevši od generalnog guvernera, pa do posljednjeg člana administracije”, kazao je Brace, no ovo je bio institucionalni odgovor.

“Želim sve uvjeriti kako smatramo, po onome što znamo, da slučaj nema važnost veću od one koju mu je dala Narodna banka. Pljačka nema posljedica po ekonomiju, samo po imidž i povjerenje u Narodnu banku”, dodao je kasnije.

Stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog činjenice da “ova situacija ne daje garancije onima koji čuvaju novac u bankama”.

“Ako Narodna banka ne može kontrolirati samu sebe, kako može kontrolirati druge banke? Ovo je ozbiljan problem”, kazao je Omer Stringa, jedan od stručnjaka i predavač na Ekonomskom fakultetu u Tirani. “Albanci zaslužuju da im generalni guverner Narodne banke kaže je li im novac siguran u bankama.”

Osim Bracea, albanski političari šute. Razlog je činjenica da u Narodnoj banci Albanije radi mnogo rodbine i bliskih osoba političara i ljevice i desnice. Tako je predsjednik Parlamenta Ilir Meta bio zadovoljan šturim guvernerovim saopćenjem. Guvernera je opravdao kazavši kako “ne smijemo zaboraviti da su problem identificirali i prijavili sami lideri i institucije banke.”

“Uvjeren sam da će tužilaštvo i sud provesti punu istragu kako bi se ustanovila odgovornost svih umiješanih. Oni imaju svu našu podršku u razotkrivanju ovog kriminalnog djela.”

Veze s političarima

Vođa opozicije Lulzim Basha usputno je spomenuo ovaj skandal u jednoj rečenici, no o njemu nije direktno govorio. Tokom govora o ugovoru Albanske vlade s jednom češkom energetskom kompanijom, obratio se većini u Parlamentu: “Vi imate obavezu da ne postanete dio ovog krivičnog djela i pljačke, jer ukoliko se [ugovor] prihvati, i vi ste odgovorni. Ova pljačka je 600 puta veća od one koja se desila u Narodnoj banci…”

Predsjednik Bujar Nishani, čija supruga radi u Narodnoj banci, nije kazao ništa, kao ni Sali Berisha, bivši premijer Albanije, koji je veoma aktivan o svakoj temi. Premijer Edi Rama je imao polusatni susret licem u lice s guvernerom, no nije bilo nikakvog njegovog saopćenja, bar do početka vikenda, kao ni stava Socijalističke partije.

Javnost, generalno, razumije ovu šutnju i povezuje je direktno s vezama guvernera i albanskih političara. Guvernerova supruga bila je jedan od sudija koji su prije nekoliko godina oslobodili Metu da je tada, kada je bio zamjenik premijera, primao mito.

Slična stvar se dogodila prije nekoliko godina s bivšim premijerom Berishom, tadašnjim savjetnikom Mete. Guverner Fullani kupio je hotel “Dajti”, jedan od urbanih simbola Tirane za, kako je naveo nekadašnji zamjenik Brace, gotovo 43 miliona dolara s opravdanjem kako bi on služio Narodnoj banci. Zapravo, ova kupovina je bila jednostavna pomoć Berishi. Ovo je bio jedan od razloga da je, uprkos lošim rezultatima rada, Fullani 2011. godine dobio drugi mandat na mjestu guvernera.

Sve ovo ukazuje na neranjivost guvernera Narodne banke Albanije, ali i na šta se sve dešava zajedno s posljednjom megapljačkom. Uhapšene osobe su maksimum onoga što pravda može uraditi. U najmanju ruku, čini se da su prvonavedeni alibiji o kockanju i klađenju pripremljeni kako bi se okrivili samo oni već uhapšeni, ali ne i “velike ribe”. Oni će ostati nedodirljivi.

Također, javnost je zabrinuta zbog činjenice da je za ovakvu pljačku predviđena kazna do deset godina zatvora uhapšenima. Ta kazna se vremenom može smanjiti, a skandal zaboraviti.

Izvor: Al Jazeera