Nastavljen postupak rehabilitacije Milana Nedića

Saslušanjem svjedoka na Višem sudu u Beogradu nastavljen je postupak rehabilitacije Milana Nedića, predsjednika Vlade Srbije tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Postupak je pokrenut 7. decembra 2015, sedam godina nakon što su zahtjev podnijeli Srpski liberalni savjet, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, a zatim i porodica Nedić.

Ispred suda okupilo se gotovo 150 ljudi, protivnika i pristalica njegove rehabilitacije. Među demonstrantima su bili beogradski Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i Komunistička partija Jugoslavije, a sa druge strane desničarske organizacije.

Milan Nedić bio je premijer okupirane Srbije od augusta 1941. Vladu je prozvao Vladom narodnog spasa.

Potpisao je uredbe koje su legalizirale holokaust, degradaciju Jevreja i Roma u građane drugog reda i oduzimanje jevrejske imovine.

Pod njegovom Vladom Beograd je postao prvi veliki judenfrei grad, odnosno grad “očišćen od Jevreja”.

Uoči oslobođenja, pobjegao je u Austriju, ali je uhapšen i predan Jugoslaviji 1946.

Te godine je umro. Objavljeno je da se ubio skočivši kroz prozor zatvora.

Nedićev portret nalazio se među portretima drugih premijera u zgradi Vlade Srbije od 2004. Uklonjen je 2008. godine.

Među sedam predloženih svjedoka su i univerzitetski profesor Kosta Čavoški i historičar Bojan Dimitrijević, koga je nedavno Demokratska stranka isključila iz članstva zbog “relativizacije fašizma i zalaganja za odbranu generala Milana Nedića”.

Protest SUBNOR-a

Rehabilitaciji Nedića ranije se usprotivio i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) Beograda, najvećeg antifašističkog udruženja na Balkanu.

Društvo koje broji više od 17.000 članova najavljuje da će se protiv toga suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima.

“Trenutno se u Beogradu vodi postupak za rehabilitaciju Milana Nedića, predsednika srpske vlade za vreme nemačke okupacije u Srbiji. Radi podsećanja onih koji stoje iza ovakvog postupka te istine radi da kažemo da je istorijskim činjenicama dokazano da je Milan Nedić bio izdajnik srpskog naroda koji se stavio u službu okupatora a protivu svoga naroda”, navodi se u saopćenju SUBNOR-a.

Nedićevi potomci sada traže da se poništi uredba Vlade FNRJ iz 1949. godine, kojom se narodnim neprijateljima oduzimaju imovina i građanska prava, prenosi Tanjug.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica. Ukoliko rehabilitacija uspije, može se pristupiti restituciji Nedićeve imovine.

Beogradski dnevnik Politika podsjeća da je Nedićev testament sačinjen 4. aprila 1941. godine, prije napada Njemačke na Jugoslaviju.

Nedić i dvojica njegove braće, Boško i Milutin, posjedovali su 37 ari Zemunskog parka, dio zgrade u Nemanjinoj 35 u Beogradu, gdje se danas nalazi Narodna banka Srbije, nekoliko parcela u Vrtlarskoj ulici u Zemunu i parcele u Grockoj.

Izvor: Al Jazeera i Agencije