NATO: Nerealna saradnja s Rusijom protiv terorizma

Alexander Vershbow: 'Praktična saradnja s Rusijom prekinuta nakon ruske agresije u Ukrajini' (Reuters)

Suradnja NATO saveza i Ruske Federacije u borbi protiv terorizma nije realna dok Rusija u cijelosti ne ispuni sporazum iz Minska i ne dopusti uspostavu ukrajinske suverenosti na istoku te zemlje, upozorio je zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alexander Vershbow.

“Praktična suradnja s Rusijom nije realna niti moguća dok Rusija tako očito krši suverenitet susjednih država”, kazao je za ljubljanski list Dnevnik Vershbow, nekadašnji američki diplomat u administraciji predsjednika Billa Clintona.

Dodao je da bi se suradnja na području borbe protiv terorizma, gdje su NATO i Rusija već surađivali, jer im je to zajednički interes, mogla obnoviti tek kad Rusija prestane dovoditi u pitanje “temelje europske sigurnosne arhitekture”.

‘Moskva može imati veće ambicije’

“Aneksijom Krima i destabilizacijom Ukrajine, Moskva je pokazala da više ne poštuje pravila koja je sama pomagala sačiniti te krši završni dokument iz Helsinkija koji je definirao odnose Savezništva i Rusije”, kazao je Vershbow.

“Ne smijemo isključiti mogućnost da Rusija može imati i veće ambicije, zato naše mogućnosti odvraćanja napada treba poboljšati”, dodao je, kako prenosi Hina.

Članicama NATO-a ne prijeti neposredna opasnost od Rusije, jer ih štiti 5. članak Ugovora, po kojemu napad na jednu članicu predstavlja napad na sve, ali sustav odvraćanja napada treba dodatno poboljšati, kazao je Vershbow, dodavši da će se to pokušati postići na predstojećem summitu Saveza u Varšavi.

“Želimo dijalog s Rusijom i nikad ga nismo prekinuli, ali smo prekinuli praktičnu suradnju, jer je to, nakon ruske agresije u Ukrajini, postalo nemoguće”, dodao je, upozoravajući da NATO želi transparentnost u odnosima i smirivanje, dok Rusija “očito želi biti nepredvidiva” te zaobilazi i krši postojeće dogovore.

Pravi test za to može li se s Rusijom obnoviti praktična suradnja bit će njezino poštivanje dogovora iz Minska, jer je i sama priznala da su ukrajinske istočne pokrajine ukrajinski teritorij, pa bi takvo ponašanje moglo biti početak normalizacije odnosa s Rusijom, kazao je Vershbow.

Krim ostaje u fokusu

Dodao je da je u sadašnjem trenutku upitno hoće li Rusija omogućiti ukrajinsku kontrolu nad njezinim međunarodnim granicama, kako je određeno dogovorom iz Minska.

To je uvjet za obnovu suradnje, rekao je, dodajući da i pitanje okupacije Krima ostaje u fokusu Sjevernoatlantskog saveza, iako će za njegovo rješavanje trebati više vremena.

“Krim će ostati na našem dnevnom redu, kao što je to bilo s aneksijom baltičkih država od [bivšeg] SSSR-a od 1939. do 1989. godine. Nadamo se da će problemi s Krimom biti riješeni brže nego što je bio slučaj s baltičkim državama”, naglasio je Vershbow.

Izvor: Agencije