NATO savez podržava Ukrajinu

Nastavljen je sastanak šefova diplomatija zemalja NATO-a, gdje je u fokusu kriza u Ukrajini. U Briselu se istovremeno održava i Evropsko-američko energetsko vijeće. I taj susret posvećen je, prije svega, Ukrajini, kako bi se smanjila zavisnost te države od ruskog plina.

Nakon što je odlučio suspendirati civilnu i vojnu saradnju sa Rusijom, NATO nastavlja raspravljati o krizi u Ukrajini.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Iz Moskve su poručili kako od toga neće imati koristi ni Alijansa ni Rusija, te ih, kako kažu, sve podsjeća na jezik iz epohe Hladnog rata.

Iako će veze sa Kremljom ostati na nivou ambasadora, Sjevernoatlantski savez ne popušta prema Moskvi kada je riječ o Ukrajini.

“Ako se Rusija odluči intervenirati u Ukrajini, nazvao bih to historijskom greškom. To bi vodilo ka većoj međunarodnoj izolaciji Rusije i utjecalo na odnose Rusije i zemalja zapada”, istakao je Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar NATO-a.

Neprihvatljivi potezi

Neprihvatljivim je NATO ranije smatrao ruske poteze u Gruziji, kada je Moskva priznala nezavisnost dvije teritorije u toj zemlji, Južne Osetije i Abhazije.

“U potpunosti podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Gruzije u međunarodno priznatim granicama”, dodao je Rasmussen.

Ovisnost o ruskom plinu tema je Evropsko-američkog energetskog vijeća u Briselu. Glavna poruka poslana je Moskvi. 

“Ne možemo dozvoliti da se energija koristi kao političko oružje ili instrument agresije. Pravimo zato značajne iskorake kako bismo to spriječili. Radimo i na tome da se Ukrajini dostavi prirodni plin iz Poljske i Mađarske, te da se razvije krak preko Slovačke”, izjavio je John Kerry, američki državni sekretar.

Ranjivost Kijeva

Dodatno je istaknuto da se niti jednoj državi ne smije omogućiti da energente koristi za, kako je ocijenjeno, gušenje težnji naroda.

“Potrebno je dogovoriti zajedničku akciju – sada, na kraći, ali i na duži vremenski period, kako bismo ojačali energetsku sigurnost Evrope i najranjivijih susjeda, Ukrajine i Moldavije, između ostalih”, smatra Catherine Ashton, visoka predstavnica Evropske unije.

Ranjivost se vidi na primjeru Ukrajine. Ruski Gazprom značajno je podigao cijenu plina Kijevu.

Time je Ukrajina ostala bez niže cijene tog energenta, koja je dogovorena prije izbijanja krize. Rusi tvrde da ukrajinski dug za njihov plin iznosi 1,7 milijardi dolara.

Izvor: Al Jazeera