NATO sprema ‘udarnu pesnicu’
Lideri zemalja članica NATO-a usvojili su planove za formiranje nove jedinice za brzo reagovanje, koja će biti “udarna pesnica” Alijanse, saopštio je generalni sekretar ovog saveza Anders Fogh Rasmussen.
Na samitu Alijanse u Velsu objavljeno je da će ova jedinica imati nekoliko hiljada pripadnika raznih vidova vojske i biti “udarna pesnica” NATO-a, spremna da u vrlo kratkom roku bude poslana na bilo koju tačku globusa.
Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, čija će zemlja biti domaćin sledećeg sastanka, smatra da je postignut veliki napredak kada je reč o jačanju kapaciteta NATO-a na istoku Evrope.
Usvojena je i zaštita od cyber-kriminala kao jedan od ključnih zadataka kolektivne odbrane.
Rasmussen je ukazao da je glavni sigurnosni izazov za NATO na istočnom krilu, jer je Rusija svojim napadom na Ukrajinu promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi.
“NATO će održavati konstantno prisustvo na istoku, gdje će se naše snage često rotirati, a bit će izgrađena i nova postrojenja za prihvat nove jedinice, ukoliko bude potrebno da se ona tamo uputi”, rekao je generalni sekretar.
Zasad se zna da će glavna komanda snaga za brzo reagovanje biti u poljskom gradu Šćećinu, ali tek treba da se odluči gdje će ona biti fizički smještena, objasnio je Rasmussen.
Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja javlja da još nije dogovoren način finansiranja jedinice za brzo reagovanje.
Pojedine zemlje članice NATO-a, koje plaćaju najviše računa Alijanse, poput SAD-a, izrazile su nezadovoljstvo što većina ne ispunjava svoj dio dogovora.
Mnoge zemlje ne uspijevaju da troše dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP) na odbranu. Alijansa pokušava postići sporazum da te države ne troše manje nego sada, a da postepeno postignu iznos od dva posto BDP-a do 2020.
Opasnost od grupe Islamska država
Britanski premijer David Cameron rekao je danas da je Britanija spremna da uputi 3.500 vojnika u jedinicu za brzo reagovanje, ali se kasnije ispravio i saopštio da je htio da kaže da će toliko britanskih trupa biti angažovano na vojnim vježbama u istočnoj Evropi, koje uskoro treba da se održe.
Rasmussen je upozorio i na opasnost od grupe Islamska država (IS) u Iraku i Siriji, u čije suzbijanje NATO kao savez nije uključen, ali Rasmussen nije isključio mogućnost da se pojedine članice uključe u zračne udare protiv grupe IS u Iraku pod vodstvom SAD-a.
Alijansa je, osim toga, spremna pomoći Iraku da pojača odbrambene kapacitete, ukoliko Vlada Iraka to bude tražila, rekao je on.
Reporterka Al Jazeere Jane Arraf javlja iz Bagdada kako će obećanje NATO-a da će pomoći Iraku u borbi protiv grupe Islamska država vjerovatno naići na dobrodošlicu.
”Odbijanje je luksuz koji si ovaj novi Irak ne može priuštiti, s obzirom na to da je trećina teritorije pod kontrolom grupe Islamska država.
U Bagdadu još nema funkcionalne vlade, plan je oformiti ured u nekoliko narednih dana. Ipak, zvaničnici su jasno rekli da im je potrebna pomoć. Sve dok nije riječ o prisustvu velikog broja vojnika na terenu ili čak uopšte kopnenih snaga, pomoć u obuci, opremi i koordiniranju dobrodošla je. U suštini, svaka vrsta pomoći koju mogu dobiti”, javila je Arraf.
”Kada je riječ o bici za Tikrit, ona neće biti ni kratka, ni lagana. Borci grupe Islamska država ukopani su u tom području i u blizini mjesta na kojem je masakrirano otprilike 1.000 iračkih vojnika. Tikrit je rodni grad Saddama Husseina i mogao bi postati žarište sektaškog nasilja, jer iračku vojsku prate šiitske paravojne jedinice. Dakle, u Tikritu se vodi jedna od najžešćih bitaka. Pokazatelj onoga s čim će se iračka vojska sretati dok se bude kretala kroz to područje jeste pronalazak masovne grobnice u gradiću Sulejman Bek. Kako se borci grupe Islamska država povlače ili ih protjeruju, ljudi pronalaze sve više masovnih grobnica, dok iračka vojska napreduje.”
Članstvo u NATO-u
Rasmussen je rekao da NATO namjerava unaprijediti ratne planove u svjetlu novih prijetnji, kao i to da će pojačati vježbe i saradnju sa članicama Partnerstva za mir.
On je, također, podvukao da NATO ostaje pri politici “otvorenih vrata”, ali da države koje žele članstvo moraju ispuniti uslove za to, uz napomenu da nijedna država izvan NATO-a nema pravo veta na taj proces.
Među kandidate spadaju Gruzija i Ukrajina, ali će Gruziji umjesto članstva biti ponuđena pomoć u izgradnji odbrambenih kapaciteta.
O članstvu Crne Gore odlučivat će se sredinom sljedeće godine, rekao je Rasmussen.
Izvor: Al Jazeera i aagencije