NATO želi pomoći zemljama Zapadnog Balkana

NATO
Mitchell je ocijenio da je predstojeće potpisivanje sporazuma o pridruživanju Makedonije NATO-u historijski događaj (EPA)

NATO želi pomoći zemljama Zapadnog Balkana u ostvarivanju njihovih ciljeva, poručeno je u petak na 6. NATO tjednu u Beogradu.

Ocijenjeno je da su napori država u regiji u pravcu članstva u Europskoj uniji ili NATO-u doprinijeli većem ekonomskom napretku, prosperitetu i stabilnosti, ali i omogućili pouzdanije okruženje za investiranje.

Na panelu o regionalnoj sigurnosti i suradnji na Zapadnom Balkanu naglašeno je da je NATO politički faktor stabilnosti i da može omogućiti bolju suradnju zemalja u regiji.

Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku James Appathurai rekao je kako je opći stav da je sada trenutak za jedan korak naprijed kada se radi o učlanjenju nekih država u NATO.

“Ovo je trenutak za naprijed, postoji impuls, zamah i veća politička pažnja, kako u NATO-u tako i u EU-u”, rekao je Appathurai, kako prenosi Tanjug.

Appathurai: Nećemo uvezene probleme u NATO-u

On je kazao da NATO, između ostalog, inzistira na odgovarajućim standardima, ne samo u odnosu na oružane snage, već i korupciju i ukupno društveno okruženje, kao i da su dobrosusjedski odnosi fundamentalni princip NATO-a.

“Mi nećemo uvezene probleme u NATO-u, članstvo u NATO-u znači da su zemlje prevazišle svoje poteškoće”, rekao je Appathurai i dodao da će sjevernoatlantski savez inzistirati na ispunjenju tih standarda te da će u tome pomagati.

Appathurai je istaknuo da postoje i tenzije i krhkost među susjedima i unutar zemalja u regiji, političke tenzije nekad u vezi s etničkim grupama te ekonomski problemi i izazovi, kao i stalna briga u vezi s vanjskim faktorom.

Član Upravnog odbora Atlantskog vijeća Vladimir Čupić rekao je kako je NATO politički faktor stabilnosti i da može omogućiti bolju suradnju zemalja u regiji.

“Brže prihvatanje članstva pojedinih zemalja u međunarodnim organizacijama, poput NATO-a, otvorilo bi put privrednom razvoju”, rekao je Čupić.

On je naveo da svaka zemlja na Balkanu ima konflikte jedna s drugom, da se u tim odnosima ide korak naprijed, nazad dva te da postoje interesi i drugih ‘igrača’ u pojedinim zemljama u regiji, odnosno da se na malom teritoriju miješaju razni interesi.

Gordon Duguid s Nacionalnog obavještajnog sveučilišta u SAD-u, rekao je da zemlje Zapadnog Balkana mogu uz pomoć NATO-a i EU-a uvrstiti među svoje prioritete rast, napredak i stabilnost.

To bi omogućilo daljnju suradnju i po pitanju terorizma, migracija i ostalih izazova koje zahtijevaju jedinstveni odgovor zemalja i saveznika.

‘Loš mir uvijek bolji od lošeg rata’

On je rekao da je pogrešan pristup po kojem zemlja koja prilazi nekoj organizaciji građanima govori da to mora učiniti “jer nas tjera NATO ili EU”, već zato što je to dobro za njihove građane.

“Da Švedska hoće ući u NATO, oni bi to učinili za dva dana jer su ispunili sve uvjete, zato što je to dobro za zemlju, za Švedsku”, rekao je Duguid i istaknuo da proces pristupanja nekoj organizaciji ne treba trajati kroz sukob, već zajednički rad.

Suradnik Instituta za humane znanosti Ivan Vejvoda rekao je da sve zemlje regije žele u EU, da sve osim Srbije žele u NATO i istaknuo da su sve zemlje međusobno ekonomski ovisne i moraju surađivati.

Kazao je i da su predsjednici Srbije i Kosova pokazali političku volju i liderski autoritet da se uhvate u koštac s tim problemom, ističući da je važno da brzo dođe do konačnog sporazuma Beograda i Prištine, kako bi se živio normalan život i pokazalo da je regija stabilna, što je važno i za nove investicije.

“Čak i loš mir je uvek bolji od lošeg rata”, rekao je Vejvoda.

Izvor: Agencije