Naučnici: CERN možda otkrio novu česticu

Zahvaljujući tehnološkom napretku i globalnoj saradnji, naučnici u Fermilabu mogu da daljinski prate i analiziraju podatke iz CERN-a (AP)

U Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj najmoćniji akcelerator čestica na svijetu uskoro će početi naučnicima davati mnogo više podataka nego do sada.

Dok se Veliki hadronski sudarač vraća u punu operativnost, naučnici u Fermilabu, glavnoj američkoj laboratoriji na polju fizike elementarnih čestica, uzbuđeni su zbog jednog otkrića u Švicarskoj – tzv. izbočine koja bi mogla da bude nova čestica koja će promijeniti razumijevanje poznatog svijeta fizike, prenosi Tanjug.

Naučnik iz Fermilaba Don Lincoln kaže da u fizici čestica, “izbočina” predstavlja pojavu kada imate glatku krivulju podataka – koja je očekivana – a onda se vidi višak, izbočina usred krivulje, što je, kako ističe, često indikacija da su došli do nekog otkrića.

Lincoln je jedan od stotinu naučnika u Femilabu, u predgrađu Chicaga, koji analiziraju podatke koje proizvodi veliki hadronski sudarač iz Cerna.

“Od oko 1964. razvili smo niz teorija koje se zajednički zovu Standardni model i na osnovu njega možemo da objasnimo sve podatke koje smo prikupili. Međutim, ne možemo da objasnimo tu izbočinu”, kaže on.

To znači da bi “izbočina” mogla da predstavlja novu česticu, do sada nepoznatu naučnicima. “Ako je promjena na krivulji stvarna, to je vjerovatno najveće otkriće u posljednjih pola stoljeća”, navodi Lincoln.

U Fermilabu se nalazi akcelerator Tevatron, nekada najbrži superprovodljivi superudarač čestica na svijetu. Iako je on sada isključen, pošto ga je zasjenio CERN-ov LHC, Fermilab je i dalje važan akter u naučnim istraživanjima.

“Mi donosimo određeni nivo tehnologije i znanja uz njihovu mašinu zato što imamo praktična znanja”, ističe direktor Fermilaba Nigel Lockyer.

Globalni poduhvat

Dodaje da je fizika čestica danas globalni poduhvat: “Ulazimo u novu eru odnosa između CERN-a i Fermilaba, odnosno Evrope i SAD, kada se naši programi fizike čestica prepliću.”

Zahvaljujući tehnološkom napretku i globalnoj saradnji, naučnici u Fermilabu mogu da daljinski prate i analiziraju podatke koje stvaraju sudari čestica u hadronskom sudaraču, oko 7.000 kilometara daleko.

Kada je riječ o najnovijem potencijalnom otkriću, postoje dva objašnjenja, kaže Lincoln.

Jedno glasi da je u pitanju samo slučajna statistička fluktuacija i da će nestati kada dođe više podataka i to moramo da naglasimo.

“Međutim, što je daleko uzbudljivija mogućnost – ako je ‘izbočina’ na krivulji stvarna, onda je to potpuno fascinantna stvar koja će redefinirati naše razumijevanje svijeta.”

Veliki hadronski sudarač čestica započinje šestomjesečne sudare protona, a naučnici se nadaju da će im ti podaci pružiti odgovor na pitanje da li je “izbočina” – nova čestica, ili tek izbočina na putu ka boljem razumijevanju standardnog modela fizike.

Izvor: Agencije