Ne prestaju demonstracije u Ukrajini

Više desetina hiljada protestira u u ponedjeljak u Kijevu, a blokirana je i glavna zgrada ukrajinske Vlade u Kijevu, zbog odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od integracija s Evropskom unijom i okrene se Rusiji.

Nakon što je opozicija pozvala na opći štrajk, demonstranti su se okupili ispred zgrade Vlade u centru glavnog ukrajinskog grada te podigli barikade od kanti za smeće i žardinjera kako bi spriječili zaposlenike da uđu u zgradu.

Putin: Pogrešan početak

Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je u ponedjeljak ulične proteste u Ukrajini zbog odluke Vlade da ne potpiše sporazuma s EU-om.
“Događaji u Ukrajini više liče na pogrom, nego na revoluciju i veoma malo imaju veze s odnosima Kijeva i EU-a”, rekao je on tokom posjete Armeniji.
Putin smatra da su demonstracije imaju veze s unutrašnjom političkom borbom u Ukrajini te da predstavljaju “pogrešan početak” pred predsjedničke izbore u toj zemlji 2015. godine.
On kaže da su protesti pripremani iz inostranstva, kao i da su uočljive dobro organizirane grupe boraca.
Putin je ocijenio da su demonstracije pokušaj da se uzdrma legitimna Vlada.

“Rečeno nam je da odemo kući i da čekamo daljnje upute. Jednostavno, nismo mogli doći do radnog mjesta. Svi su ulazi blokirani”, rekao je zaposlenik Vlade koji je pokušao ući u zgradu.

Azarov: Protesti van kontrole

Ukrajinski premijer Mjkola Azarov izjavio je u ponedjeljak da je situacija na protestima u Kijevu van kontrole.

“Situacija se promijenila. S jedne strane, ne opravdavamo sigurnosne snage, dok s druge srane, političari, koji su se pridružili protestima, žestoko su radikalizirali situaciju. Masovni protesti su van kontrole, ili, da bude jasnije, kontroliraju je određene političke snage”, rekao je on u Kijevu, na sastanku s ambasadorima Evropske unije i SAD-a.

Prema premijerovim komentarima, ove političke snage imaju iluziju da mogu “zbaciti postojeći režim”, prenio je ukrajinski Interfax.

“U poptunosti nezakonite metode se koriste da se postigne ova iluzija. Ljudi su poslani da zauzmu Vladine zgrade, rad državnog establišmenta je blokiran i daju se ultimatumi. Ovaj put nikuda ne vodi”, kazao je Azarov.

Bijela kuća: Protesti nisu državni udar

Bijela kuća je saopćila u ponedjeljak da ne smatra da su mirne demonstracije u Ukrajini pokušaj državnog udara i ocijenila nasilno gušenje protesta kao neprihvatljivo.
Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney reagirao je ovim saopćenjem na izjavu ukrajinskog premijera Mikole Azarova da protesti imaju sva obilježja državnog udara.
Carney je ocijenio da su akcije ukrajinskih vlasti protiv demonstranata neprihvatljive, ali je primijetio da se policija od tada ponašala uzdržanije.
“Stizali su brojni, uznemirujući izvještaji da su novinari i zaposleni u medijima bili meta napada bezbjednosnih snaga. Pozivamo ukrajinske lidere da poštuju prava svog naroda na slobodu govora i okupljanja”, istakao je Carney, dodajući da je to ključno za zdravu demokratiju i poštovanje univerzalnih vrijednosti, od kojih zavisi partnerstvo SAD-a i Ukrajine.

On je rekao da vlasti nemaju koristi od organizacije provociranja i da su poznata imena onih koji su u nedjelju isprovocirali proteste u Kijevu.

“Samo smo zainteresirani za jednu stvar: da izbjegnemo ove provokacije. Sada dobro znamo ko se krije iza ovih provokacija”, rekao je Azarov.

Suzavac i palice

Precizirao je da su to takozvane ultra organizacije – organizacija Bratstvo Dmitra Korčinskog i grupa dobro obučenih osoba koji pripadaju organizaciji Svoboda.

Očevici navode da je proevropski skup na centralnom Trgu nezavisnosti u Kijevu u nedjelju privukao blizu 350.000 ljudi, što je najveće okupljanje u glavnom gradu od “Narandžaste revolucije” prije devet godina.

Tokom protesta, na kojima su učesnici tražili ostavku Janukoviča, izbili su sukobi, u kojima je povrijeđeno više od 100 ljudi, a policija je u više navrata upotrijebila suzavac i palice.

Protestni pokret nastao je kao rezultat političkog zaokreta Janukoviča, koji je prošle sedmice zaustavio pripremu ugovora o pridruživanju s EU-om.

Brojne demonstracije protiv vlasti održane su i u drugim ukrajinskim gradovima.

U zajedničkom saopćenju, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski i švedski šef diplomatije Carl Bildt pozvali su “sve da protesti u Kijevu ostanu mirni”.

U pismu koje je u subotu pročitala njena kćer, zatvorena bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko je pozvala na “rušenje” sadašnje vlasti izlaskom na ulice.

EU je pozvala u ponedjeljak na smirivanje situacije u Ukrajini i uputila zahtjev vlastima te zemlje da pokažu uzdržanost poslije žestokih sukoba proteklog vikenda između policije i hiljada demonstranata, koji su gnjevni na Kijev zbog toga što je odbacio sporazum o pridruživanju s EU-om.

Saslušati građane

“Ohrabrujemo sve strane u ukrajinskom društvu da na miran način riješe razilaženja u stavovima”, rekla je Maja Kocijančič, glasnogovornica visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, prenosi AFP.

Protesti se moraju održavati u mirnoj atmosferi, poručila je ona, dodavši da ukrajinske vlasti moraju pokazati uzdržanost.

“Osuđujemo nasilje… i, također, izražavamo podršku slobodi govora i okupljanja”, navela je Kocijančič.

Istovremeno je predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz pozvao ukrajinske vlasti da saslušaju građane, a ne da ih tuku.

“Pratim događaje u Ukrajini s velikom zabrinutošću. Vlasti te zemlje ne samo što ignoriraju težnje mnogih svojih građana, već ih guše pendrecima i suzavcem kada u očaju izražavaju te nade na ulici”, saopćio je Schulz.

Prekomjerna upotreba sile protiv učesnika mirnih demonstracija je neprihvatljiva, a navodi o provokacijama, koji imaju za cilj da opravdaju optužbe upućene policiji, naročito su uznemirujući, ocijenio je on.

“Pozivam ukrajinsku Vladu da se pridržava svojih međunarodnih obaveza i poštuje slobodu izražavanja i okupljanja”, navodi se u saopćenju, uz ocjenu da bi trenutnu krizu trebalo rješavati dijalogom svih političkih snaga.

Jasne poruke Janukoviču

U međuvremenu je nemačka kancelarka Angela Merkel uputila zahtjev predsjedniku Janukoviču i ukrajinskoj Vladi da učine sve kako bi osigurali pravo na slobodno izražavanje mišljenja i mirne demonstracije, prenijeeli su njemački mediji.

Glasnogovornik njemačke Vlade Stefen Seibert izrazio je nadu da je Janukovič uzeo u obzir jasne poruke koje stižu od proevropskog pokreta u Ukrajini i upozorio demonstrante na njihovu odgovornost kako ne bi došlo do eskalacije.

Šef njemačke diplomatije Guido Westerwelle govorio je o impresivnom izražavanju stotina hiljada Ukrajinaca za EU.

“To pokazuje da srce ljudi u Ukrajini ‘kuca evropski'“, rekao je Westerwelle, koji će, kako prenose njemački mediji, u četvrtak u Kijevu učestvovati na sastanku OSCE-a i, pri tom se, vjerovatno, susresti i s ukrajinskom opozicijom.

Generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland pozvao je u ponedjeljak na obnavljanje dijaloga s Ukrajinom, predloživši pomoć ove organizacije kako bi se okončala kriza u zemlji.

“Pozivam sve strane u Ukrajini da odustanu od nasilja i obnove miroljubivi dijalog”, napisao je Jagland u saopćenju, izrazivši “veliku zabrinutost”.

“Vijeće Evrope je spremno pomoći Ukrajini i njenom stanovništvu da izađe iz delikatne situacije u kojoj se ova zemlja nalazi, poštivajući obaveze zemlje koje proizilaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima”, dodao je on.

Deseci novinara povrijeđeni

Demonstracije su se zaoštrile kada je Janukovič u petak, na samitu EU-a u Vilniusu, potvrdio svoje odbijanje da potpiše ugovor o pridruživanju s EU-om, koji je mjesecima u pripremi, i okrenuo se Rusiji.

Vlada je u nedjelju dala do znanja da će predsjednik uskoro ići u Rusiju, kako bi potpisao “smjernice o saradnji”.

Deseci novinara koji su pratili proteste u Ukrajini su povrijeđeni kada je policija primijenila silu kako bi rastjerala demonstrante toekom vikenda, javljaju u ponedjeljak ukrajinski mediji, a OSCE je osudio napade na djelatnike medija.

Na popisu, koji je objavljen na internetskoj stranici Telekritike i koji se obnavlja, trenutno se nalazi se 46 novinara, fotografa i kamermana.

Većina njih je povrijeđena tokom sukoba u nedjelju između demonstranata i policije ispred zgrade predsjedničke administracije.
Među povrijeđenima je nagrađivani ukrajinski novinar Denis Danko.

“Svaki policajac koji je prošao pored mene lupio me palicom. Ukupno sam udaren 30 puta. Dobio sam udarce u glavu, prsa, ruke”, rekao je Danko, a prenio je list Kyiv Post na engleskom jeziku.

OSCE izrazio zabrinutost

Reutersov fotograf Gleb Garanich također je povrijeđen, a u medijima je objavljena i njegova fortografija na kojoj se vidi kako mu curi krv iz povrede na glavi.

Reuters je objavio da je jedan njegov kamerman pretučen i da mu je uništena kamera.

OSCE je izrazio zabrinutost zbog takvih događaja i osudio je napade.

Predstavnica OSCE-a za pitanja slobode medija Dunja Mijatović osudila je u ponedjeljak nove napade na novinare u Ukrajini.

“Nasilje nad novinarima ne može se i neće se tolerirati”, rekla je ona i pozvala ukrajinske vlasti da istraže te napade te da garantiraju sigurnost djelatnicima medija.

Izvor: Al Jazeera i agencije