Ne vidi se kraj ekonomskoj krizi

Prošlo je gotovo pet godina od početka svjetske ekonomske krize. Tada se cijeli svijet probudio i shvatio da nešto sa bankarskim sistemom nije uredu.

Posljedice krize i danas potresaju mnoge svjetske ekonomije, a njen kraj još uvijek se ne nazire, javlja reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.

Francuska banka BNP Paribas je 9. augusta 2007. godine objavila da investitori ne mogu podići novac iz njihovih fondova.

Mjesec dana nakon toga, Centralna banka Engleske objavljuje da je morala spasiti jednu englesku banku od bankrota. Scenario za paniku bio je spreman.

Prva klapa pala je 15 septembra. Investicijska banka sa tradicijom od 158 godina, gigant sa Wall Streeta, Lehman Brothers, iznenada je objavila bankrot, nakon što je objavila kvartalni gubitak od skoro četiri milijarde dolara.

Dionica banke srozala se za 95 posto, a vrijednost ukupne imovine ove banke, prije kolapsa, bila je procjenjena na 639 milijardi dolara.

Lančana reakcija je pokrenuta. Prva u nizu nastradala je Bank of America, koja je bila prinuđena otpustiti 35.000 svojih uposlenika. Kriza se prelila i na Evropu i gotovo da ne postoji banka koja nije pretrpjela određene gubitke.

Svijet se još nije oporavio od te krize, a stigla je nova, Grčka.

U 2010. godini čelnici eurozone odobravaju 35 milijardi eura pomoći Grčkoj. No to nije bilo dovoljno -110 milijardi pomoći upumpano je u ovu zemlju 2011., te nakon toga, još 155 milijardi ove godine.

Pored institucija Evropske unije, veliku cijenu grčke tragedije platile su evropske banke. Nastupila je nove kriza, ovaj put dužnička.

I to je bila preokupacija evropskih banaka u posljednje dvije godine. One sa sjevera Evrope, spašavale su one na jugu, a ponekad su i same dolazile u situaciju da i njih neko spašava.

Konkretno, Evropska centralna banka (ECB).

Ne nazire se kraj

Situacija je postala toliko ozbiljna da je stabilnost zajedničke valute dovedena u pitanje. Predsjednik ECB-a Mario Draghi, početkom ovog mjeseca, poslao je jasnu poruku da će učiniti sve što je potrebno kako bi se sačuvala zajednička valuta.

“Upravno vijeće će razmotriti vanredne mjere, koje su potrebne za poboljšavanje monetarne politike. U narednim sedmicama, osmislit ćemo prigodne modalitete za takve mjere”, rekao je Draghi.

Mario Draghi je također najavio i dodatni otkup državnih obveznica zaduženih zemalja. No, značajan broj investitora očekivao je više.

“S jedne strane imamo nadu da će Evropska centralna banka pomoći finansijskom sistemu sa svježim kapitalom, to je veoma optimistična nada. Ali s druge strane imamo muke oko ekonomskog usporavanja i situaciju sa dužničkom krizom. To su glavni problemi u narednim sedmicama“, rekao je berzanski trgovac Oliver Roth. 

Sa Grčkom, koja je jednom nogom već izvan eurozone i Španijom, za koju se sve češće spekulira da će zatražiti finansijsku pomoć, stiče se utisak da finansijska kriza nije ni blizu kraja.

Izvor: Al Jazeera