Nejednakost, nepravda i godišnji ‘šou’ elite u Davosu

Osnivač i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab obraća se na godišnjem sastanku WEF-a u Davosu (Reuters)

Svjetski ekonomski forum.

Okupljanje – njihovim riječima – „lidera globalnog društva“. Šefovi vlada sa „direktorima 1.000 najjačih globalnih kompanija“, plus „kulturni, društveni i lideri mislioci“.

Da bi se pobrinuli da je sve na nivou „remetilački glasovi mladih globalnih lidera, globalnih oblikovatelja i tehnoloških pionira“ će biti tu također!

Biste li i vi voljeli ići?

Žao mi je. „Učestvovati možete samo s pozivnicom.“

Bi li vas trebalo biti briga za ekskluzivni skup najbogatijih i najmoćnijih ljudi na svijetu? Naravno da ne. Cilj WEF-a „je poboljšati stanje svijeta“.

Oni emituju i objavljuju mnoga od svojih javnih predavanja. Oni zvuče kao da su vođe pravljenju boljega svijeta. „Ovih osam inovacija bi nam mogle pomoći da dramatično reduciramo upotrebu fosilnih goriva“, „Kako će elektrifikacija učiniti svijet inkluzivnijim. „Kako igra može pomoći afričkoj djeci da razviju vještine za budućnost.“

Ovogodišnja tema je „Globalizacija 4.0“. Fokus broj jedan je kako „legitimna frustracija zbog neuspjeha globalizacije da dosljedno podigne standarde života koji se prelijeva u populizam i nacionalizam“. Da to sumiramo jednom riječju „nejednakost“.

Stvari izmiču iz ruku

U 2014, izvještaj WEF-a imao je naslov „Zašto je nejednakost trend koji u 2015. najviše zabrinjava“. Rečeno je zašto. Poprilično uvjerljivo. Nejednakost „umanjuje održivost ekonomskog razvoja, oslabljuje društvenu koheziju i sigurnost…potkopava naše demokratije, sakati…održivi razvoj i mirna društva“. Snažne stvari. Pokreće se alarm. Poziv na akciju! Tu su bili, šefovi vlada, direktori, lideri mislioci, oblikovatelji i pioniri. Ako je ikao mogao riješiti ovaj problem, to su bili oni!

Hajdemo pogledati kako su to uradili.

U isto vrijeme kao i Davos, Oxfam objavljuje izvještaj o svjetskom siromaštvu i nejednakosti. U 2016, u njihovom izvještaju je pisalo: „Najbogatijih jedan posto sada ima više bogatstva nego ostatak svijet ukupno.“

Uh-oh! Izgledalo je kao da stvari izmiču iz ruku. Sigurno su svi ti pametni, brižljivi, obzirni ljudi – s moći i načinima da promijene stvari – su sjeli na svom mega okupljanju – napravili strategije i djelovali.

Ne. Pogoršalo se.

„Osamdeset i dva posto bogatstva proizvedenog [u 2017] otišlo je kod najbogatijih jedan posto globalne populacije.“

U 2018., „bogatstvo svjetskih milijardera poraslo je …2,5 milijardi dolara dnevno.“

Postoji 2.202 milijardera, pa ako se to podijeli između njih, svaki bi dobijao 1.132.246 dolara svaki dan prošle godine.

Bez velike trojke

Jedan od brojnih argumenata protiv ograničavanja ili oporezovanja ultrabogatih je da to nije „igra nulte sume“, nije statička pita gdje veći komad za njih znači manji komad za tebe! Prestani kukati. Međutim, „najsiromašnijoj polovini čovječanstva bogatstvo se smanjilo za 11 posto, bogatstvo milijardera se povećalo za 12 posto“. Tako da sigurno izgleda kao da gramzivi ljudi se debljaju jedući komade koji pripadaju gladnima.

Šefovi država dosta često prisustvuju švicarskom događaju.

Ove godine se tri značajna lidera nisu pojavila: američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanska premijerka Theresa May. Sve troje predstavljaju političke nerede koji dolaze zbog nezadovoljstva stalno rastuće nejednakosti. Trumpov izbor je bio uzvik da „su nas elite iznevjerile“. Takav je bio i Macronov izbor. On je došao u ured sa političkom strankom koju je upravo izmislio, obučenu u obećanje promjene, a sada žuti prsluci se dižu u pobuni jer vide njega kao donositelja promjene elitama a ne njima. Theresa May je ostala kući da pokuša upravljati Brexitom, još jednom kombinacijom ljudi koji viču „Šta je s nama?“, elite im nemaju šta ponuditi a šarlatani uskaču do megafona sa rješenjima koja će sigurno pogoršati situaciju.

Ah, Davos. To je mjesto koje čestita samo sebi.

Postoji nekoliko predavanja i konferencija koje kažu stvari kao „Profit sa svrhom će postati nova norma… Sve će se promijeniti: direktori budućnosti će željeti da njihove kompanije budu prepoznate kao sile dobra.“

Postoje citati od barometra Edelman Trust koji kažu da više ljudi vjeruje biznisima nego vladi i da oni „očekuju da će direktori voditi društvenu promjenu prije nego što će čekati na vladinu intervenciju“.

Od „četiri tipa lidera koji će cvjetati u četvrtoj industrijskoj revoluciji“ broj jedan su „društveni prvaci“ Oni „se izdvajaju po svojoj sposobnosti da dobro posluju radeći dobro.“

Novac kupuje moć

Dok prolazite kroz opise divnih popravki koje svijet treba, otkrit ćete da „brendovi mogu biti sile dobra“. Brendovi će donijeti „jednakost spolova“ i „održivo ponašanje“. Zato kompanije koje proizvode naše omiljene brendove sve plaćaju i promoviraju žene jednako kao i muškarce! Nikada ne koriste plastiku koja zagađuje zemljište i more. Oh, dobro, u budućnosti će biti spremni odreći se profita da bi dostigli takve ciljeve. Tipičnije još, oni obećavaju da je nova tehnologija g. i gđa. Popravito. Takve tehnologije koje su biznis, i nude rješenja pravljenja profita a ne vladina ili regulatorna rješenja.

Jasno je da su mnogi od uključenih ljudi svjesni, do nekog stepena, da je nejednakost problem. Da kreira nestabilnost. Da je dio i da pogoršava sukobe. Neki mogu čak prihvatiti da vodi do opasne ekonomske nestabilnosti, kao što je krah 2008. i svjetska Velika recesija.

Jednačina je poprilično direktna. Novac kupuje moć. Moć se koristi da se poveća bogatstvo. Koji kupuje još moći. Rješenja, jedina prava rješenja, su veoma jasna. Smanjiti novac koji imaju ultrabogati i povećati količinu novca koji svi ostali imaju. To se prevodi u veće poreze, manje izbjegavanja poreza i mjere protiv poreskih utočišta. Također, pružanjem podrške sindikatima da radnici imaju više moći i bavljenje kompleksnijim problemom utjecajem novca u politici.

Ovo ne zagovaraju u Davosu.

Zaista, čini se razumnim vjerovati da je šou – svi oni radimo bolje, sačuvajmo umjetnost, obrzovanje i predavanja i konferencije – su tu zbog šoua. Ko ide tamo da sluša te stvari? Ljudi idu da susretnu druge ljude koji imaju novac i moć. Da se povežu. Rade dogovore. Da zaštite to što imaju i dobiju još.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera