Neki Novosađani ni ne znaju da grad ima Operu

Novosadska Opera je spremna za nove umjetničke izazove (Ustupljeno Al Jazeeri)

Prvi dani januara nam, pored nade da će godina koja je pred nama biti bolja od prethodne ili ispuniti neka intimna očekivanja, svaki put u domove donese duh jednog drugačijeg sveta, putem tradicionalnog novogodišnjeg koncerta bečke Filharmonije. Tom svetu se u svojim užurbanim i obavezama pretrpanim životima retko okrećemo kao izvoru nadahnuća za svakodnevne odluke koje donosimo i dela koja činimo. To je svet klasične muzike.

Još su stari Grci verovali da muzika ima magijsku moć, te da stoga čovek mora odbaciti muziku „varvarskih sirena i Dionisovih pratilja“ i okretati se muzici koja podstiče na dobra dela. Pitagora je smatrao da je muzika tvorac kosmosa, a Platon je bio uverenja da će država biti onakva kakva je u njoj muzika. Istinitosti Platonovog stava svedočimo i sami.

Muzika, uz pesništvo i besednički dar, je u antičkoj Grčkoj bila izraz uzvišenog misaonog procesa ljudskog duha. Muze su bile izvor nadahnuća i pokretači kulturnog stvaralaštva; s obzirom da su bile medijum između bogova i ljudi – između večnog i prolaznog, kroz odabrane na Zemlji slale su svetu poruke o neprolaznim vrednostima i vrlinama.

Kako stvari stoje dve i po hiljade godina kasnije kada je reč o odabranima: muzičkim stvaraocima, izvođačima i svima onima koji se trude da kvalitetna muzika ne potone u moru šunda koji nam se nameće putem medija? Tragom ovog pitanja uputila sam se u Operu Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, zato što ovaj grad još uvek drži glavu iznad vode načinom promišljanja i promocije kulturnih programa koje nudi.

Direktor Opere, Aleksandar Stankov se na početku razgovora zahvalio na iskazanom interesovanju za ovu temu. Koliko god to bio gest vaspitanog čoveka, to je i pokazatelj pozicije koju klasična muzika ima danas u Srbiji:

„Novi Sad ima tradiciju u operskim predstavama i ima određenu opersku publiku. Isto tako, koliko god je Novi Sad mali grad, u njemu žive ljudi koji ne znaju da grad ima svoju Operu, a ona je pre dve godine obeležavala 120 godina od izvođenja prve operske predstave. Zato kroz komercijalnije programe pokušavamo da privučemo ljude koji inače ne dolaze u pozorište. Na primer, prošle godine smo imali zajednički projekat sa novosadskim Big Bendom i napravili smo tu priču oko rok-opere, a na proleće 2019. rimska opera će nam iznajmiti „operski kamion“ – šleper koji sadrži binu, scenografiju, svetla i ne zavisi od priključka za struju pošto je samoodrživ; to, u bukvalnom smislu, znači da naša Opera ide u susret građanima ma gde oni bili“.

Tri nove kompozicije

Da klasična muzika u modernom svetu može da bude društveno angažovana te da ukaže na aktuelni problem, govori i po obimu, i po značaju, veliki projekat pod nazivom „Drugost: strah i otkriće“:

„Reč je o cross-operi koja udružuje tri operska pozorišta – novosadsko „Srpsko narodno pozorište“, „Teatro comunale“ iz Modene i „Landesteater“ iz Linca. Rade se tri nove kompozicije, po jedna na italijanskom, srpskom i nemačkom jeziku. Tematika sve tri operske kompozicije će biti golgota koju su izbeglice prošle na svom putu ka zemljama Evropske unije. Svaka od tri zemlje je u obavezi da uključi izbeglice u projekat, sa ciljem da im se ponudi mogućnost angažovanja, zatim da se pošalje poruka o potrebi interkulturalnog i međuverskog dijaloga, i da se kod publike izazove veće razumevanje za situaciju i potrebe izbeglica. Dirigent za cross-operu je naš maestro Mikica Jevtić.“

Pre godinu dana Opera je uspela da uspostavi instituciju šef-dirigenta što je jako važna funkcija u svakoj operskoj kući, bilo gde na planeti, jer se njegovim, možemo reći pedagoškim uticajem, u operi održava nivo izvođenja:

„Mi smo godinama unazad tražili da nam se obezbedi takav jedan čovek, međutim uvek su bila vremena opterećena finansijskim problemima. Prošle godine smo uspeli da dovedemo dirigenta Đanluku Marćana (Gianluca Marcianò), koji je u poslednjih deset godina izgradio respektabilnu karijeru; on je majstor svog zanata i to se reflektuje na sve nas, tako da sam siguran da pred našom Operom stoji značajan međunarodni uspeh. Orkestar opere od 1. do 10. marta 2019. učestvuje na Al Bustan festivalu u Bejrutu, zahvaljujući upravo maestru Marćanu koji je umetnički direktor festivala.“

Promocija operske i klasične muzike

Novi Sad će 2021. godine poneti prestižnu titulu „Evropske prestonice kulture“. Povodom toga će novosadska Opera u junu 2019. pokrenuti međunarodni festival koji će promovisati opersku i drugu klasičnu muziku. Festival takvog formata ne postoji u Srbiji. Što se tiče programa Opere, plan je da se 18. maja 2019. premijerno izvede Faust Šarla Gunoa; takođe, da se premijerno uradi Verdijev Rigoleto, čime bi se zaokružila latinska trilogija TravijataRigoletoTrubadur, koju svaka operska kuća, kao kakav gvozdeni repertoar, mora da ima. Problem je što se za kulturu uopšte iz budžeta izdvaja vrlo malo sredstava.

Što se konkretno tiče novosadskog pozorišta, ono je na pokrajinskom, vrlo simboličnom, budžetu, za razliku od beogradskog, koje se finansira iz republičkog budžeta. To direktno uslovljava i kakav će repertoar biti, tako da se menadžment u novosadskoj Operi opredeljuje za manji broj predstava, ali insistira na njihovom visokom kvalitetu. Zbog zabrane zapošljavanja u državnim institucijama, Opera nije u situaciji da zaposli odlične mlade pevače, za koje direktor Aleksandar Stankov kaže da postoje u Srbiji: 

„Mi imamo slobodnih mesta, ali postoji i zakon koji ne dozvoljava zapošljavanja u državnom sektoru. Međutim, kad god meni dođe neko mlad, ja mu pružim priliku. Evo, skoro smo imali predstavu Boema u kojoj su gostovali studenti beogradskog Fakulteta muzičke umetnosti, njih četvoro, iz operskog studija profesorke Dragane Radaković. To je bila fantastična predstava, oni su toliko bili srećni što su dobili šansu da pevaju, a meni je srce bilo puno jer sam i sâm nekad počinjao kao violista. Mi smo u obavezi da tim mladim ljudima damo šansu – danas su tu, sutra će da odu i postaće zvezde jer su u pitanju vrhunski pevači, i moja je želja da se sećaju pozorišta koje ih nije odbacilo zbog nekakve konkurencije, već ih je podržalo na početku njihovog profesionalnog puta.“

Za kraj, informacija za opersku publiku Bosne i Hercegovine da novosadska Opera gostuje 6. aprila u Sarajevu, povodom „Dana grada Sarajeva“, na poziv dirigenta Emira Nuhanovića.

Izvor: Al Jazeera