Nepoznanice putnog osiguranja u BiH

Kada putuje van zemlje, većina građana Bosne i Hercegovine uplaćuje putničko osiguranje koje bi trebalo pokrivati i hitnu zdravstvenu zaštitu.

Al Jazeerin reporter Sanel Kajan istraživao je koliko ljudi zna da između Bosne i Hercegovine i mnogih država postoji sporazum na osnovu kojeg se u stranoj zemlji dobija adekvatna besplatna hitna medicinska pomoć.

Ugovor o socijalnom osiguranju

Bosna i Hercegovina ugovore o socijalnom osiguranju izvan zemlje ima potpisan s:
• Hrvatskom
• Turskom
• Srbijom
• Crnom Gorom
• Makedonijom
• Slovenijom
• Austrijom
• Njemačkom
• Belgijom
• Holandijom
• Luksemburgom

Ilda i Amila su drugarice iz vrtića. Na ljetovanju u Orebiću Amila je rasjekla usnu i slomila ruku. Ilda je na ljetovanju u  Cavtatu dobila upalu uha i stomačnu virozu. Obje su završile u bolnici u Dubrovniku. Ilda je morala dobijati svakodnevnu terapiju.

Pravilnik iz 2002.

Međutim, imala je zdravstveno osiguranje, na osnovu sporazuma kojeg Bosna i Hercegovina ima s nekoliko zemalja, uključujući i Hrvatsku. Za takav vid osiguranja njeni roditelji saznali su slučajno.

“Kad već postoji ova varijanta, zašto bismo mi morali razmišljati koliku sumu novca da ponesemo, ako bi se desila potreba za medicinskom intervencijom. Između ostalog, i to je jedan od razloga. Puno je praktičnije nego vid osiguranja preko osiguravajućih kuća. Pravilnik na osnovu kojeg građani ostvaruju ova prava napravljen je 2002. godine. Evo, ja sam za takav vid zdravstvenog osiguranja saznao 11 godina poslije”, kaže Emir Vladavić, stanovnik Sarajeva.

Da nisu imali osiguranje, pružene medicinske usluge platili bi i do nekoliko stotina eura.

S druge strane, Amilini roditelji, kao i većina bh. građana, nisu bili upoznati s činjenicom da mogu ostvariti takav vid zdravstvene zaštite u inostranstvu. Za liječenje svoje kćerke morali su platiti oko 265 eura.

Nedostatak dokumentacije

“Mi nismo imali potrebnu dokumentaciju, jer nismo bili informisani. Morali smo platiti transport do Dubrovnika i nazad i medicinsku brigu za moju kćer u Dubrovniku. Moram istaći da je osoblje u Dubrovniku bilo izuzetno susretljivo i minimizirali su nam troškove, koliko su mogli. Gospođa kod koje sam izvršila plaćanje dala mi je račun, kazavši da odem u Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) i zatražim refundaciju troškova. Međutim, kada sam predala taj zahtjev u Zavod, rečeno mi je da se mnogo ne nadam, jer nemam taj obrazac”, kaže Elda Akšamović, stanovnica Sarajeva.

“Mi smo informisali naše osiguranike putem vodiča, koji je jako dobro urađen i koji sadrži uputstva o načinima i korištenju zdravstvene zaštite u inostranstvu na teret ZZO-a”,  ističe Abdul-Kerim Fazlić iz ZZO-a Kantona Sarajevo (KS).

Procedura dobijanja obrazaca je relativno jednostavna.

Procedura

“Prije odlaska u inostranstvo obratite se svom porodičnom doktoru, a za dijete pedijatru. Tražite potvrdu o zdravstvenom stanju, odnosno izvod iz vaše medicinske dokumentacije. Nakon toga, s tim izvodom i ovjerenom knjižicom, u najbližoj poslovnici ZZO-a zatražite potvrdu o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inostranstvu”, kaže Al Jazeerin reporter.

To će vas koštati najviše pet konvertabilnih maraka (KM), odnosno 2,5 eura.

Nažalost, mali broj građana Bosne i Hercegovine je upoznat s pravom na ovu vrstu zdravstvene zaštite. Izostala su vidljiva obavještenja u zdravstvenim ustanovama, a time i mogućnost da što više osiguranika bude informirano o pravu na besplatnu hitnu medicinsku pomoć u inostranstvu.

Izvor: Al Jazeera